2016. NAJTOPLIJA GODINA U POVIJESTI – Možemo li zaustaviti klimatske promjene?

Iza nas je najtoplija godina u povijesti. Prva globalna analiza cijele 2016. godine potvrdila je upozorenja o najvećem rastu globalne temperature. Ukoliko usporedimo temperaturu 2016. godine s onom iz 2015. koja je do sada bila najtoplija godina, uvidjet ćemo kako se radi o porastu za čak 0.2°C u samo godinu dana. No, podatak koji posebno zabrinjava je taj kako je rekord prošlogodišnjeg povećanja postignutog u veljači bio otprilike 1.5°C viši nego na početku industrijske revolucije. 

Taj podatak je nadalje zabrinjavajuće prirode u kontekstu Pariškog sporazuma koji su 2015. godine sklopile zemlje sudionice UN-ove međunarodne konferencije o klimatskim promjenama (COP 21) održane u Parizu. Vlade su sporazumom postigle dogovor kako će porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama te kako će ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5°C.

Daljnja povećanja temperature uzrokovat će milijarde eura štete godišnje, a k tome će i smanjiti dostupnost vode za piće. Utjecaj i posljedice promjene klime vidljive su diljem svijeta u negativnim promjenama prirode – temperature kopna i mora se povećavaju zajedno s razinom mora, jednako kao i volumeni ledenjaka i snježnih padalina dok se oblici kišnih kapi mijenjaju. Prirodni ekstremi uzrokovani promjenom klime kao što su valovi vrućine, poplave i suše su u porastu učestalosti i intenziteta u mnogim regijama diljem svijeta.

No, ono što je najbitnije i nad čime bi se trebali zabrinuti jest činjenica da ekstremne vrućine i neprirodno hladna razdoblja smanjuju padaline, prije svega kišu, ali i snijeg te na taj način tlo ostaje suho, stoga i neplodno, za nadolazeće poljoprivredne sezone. Klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju globalnoj sigurnosti hrane, a za očekivati je kako će se razmjeri problema još povećati ukoliko se ne uvedu drastične promjene. Potrebno je svakako naglasiti kako uz nepovoljan utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu, neodržive poljoprivredne prakse također značajno pridonose klimatskim promjenama.

Upravo je poljoprivreda zauzela središnje mjesto 22. UN-ove međunarodne konferencije o klimatskim promjenama održanoj u Marakešu. Drugim riječima, po prvi puta su se negativni aspekti klimatskih promjena sagledali kroz prizmu utjecaja na poljoprivredu. Glavna poruka konferencije je sadržavala činjenicu kako klimatska akcija u sektoru poljoprivrede predstavlja jedan od najodrživijih alata za borbu protiv klimatskih promjena, stoga su sudionici Konferencije putem zajedničke službene izjave podržali napore za međusobno povezane elemente – iskorjenjivanje siromaštva u što većoj mjeri, osiguravanje sigurnosti hrane te poduzimanje akcija za borbu protiv klimatskih izazova u poljoprivredi.

Kako bismo postigli ostvarenje ovih ciljeva na globalnom planu, potrebna je velika solidarizacija sa zemljama najosjetljivijima na klimatske promjene te je osobito potrebno pojačati napore usmjerene na povećavanje njihovog adaptivnog kapaciteta i jačanje otpornosti na klimatske promjene.

Razvijene zemlje su u tu svrhu ponovno potvrdile budžet od 100 milijardi američkih dolara, dok je 80 posto zemalja sudionica klimatske konferencije uključilo poljoprivredu u svoje ciljeve za smanjenje rasta globalne temperature putem Planiranih nacionalno utvrđenih doprinosa (INDC). Europska unija je također poduzela razne poduhvate u obliku zakonodavnih prijedloga s ciljem implementacije Pariškog dogovora, među čemu se posebno ističe reforma sustava trgovanja emisijama EU-a (ETS EU-a), regulacija podjele napora te smanjenje emisija u sektoru korištenja zemljišta. Svoj fokus u navedenim zakonodavnim poduhvatima može pronaći i poljoprivreda, no da bi poljoprivredni sektor bio doista otporan na klimatske promjene te održiv, potrebno je osigurati bolji pristup kreditiranju, osiguranju, fondovima, tehnologiji i boljim infrastrukturnim kapacitetima.

Budućnost poljoprivrede ovisi samo o trudu koji ulažemo u ovaj sektor i u borbu protiv klimatskih promjena, što uvelike može biti potpomognuto boljim i bržim dijeljenjem klimatskih podataka i znanja. Naša klima se mijenja, globalna temperature sve je veća i naša je dužnost odgovoriti ovom alarmantnom upozorenju.

Povezani članci