Delegacija Zelenih/ESS-a Europskog parlamenta u Beogradu i Sarajevu

Delegaciju Zelenih/ESS-a su pored supredsjedatelja Zelenih/ESS-a, Philippea Lambertsa, činili predsjednik radne grupe “Od Baltika do Balkana” i zastupnik ORaH-a, Davor Škrlec, potpredsjednik parlamentarne delegacije Srbija – EU i zastupnik Igor Šoltes i zastupnica Jill Evans, kao i Tobias Heider, politički savjetnik grupe za pitanja vanjske politike, sigurnosti i obrane te Robert Godina, savjetnik grupe za evaluaciju projekata i politika EU-a.

“Zeleni se zalažu za punu integraciju Zapadnog Balkana u Europsku uniju, to se nikada nije dovodilo u pitanje.“, bila je prva rečenica supredsjedatelja političke grupacije Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu, Philippea Lambertsa, na svim sastancima tijekom posjete delegacije Srbiji. U petak, 20. studenog, delegacija četiri zastupnika Zelenih/ESS-a posjetila je Zelene Srbije i održala sastanke s predsjednikom Vlade Republike Srbije, g. Aleksandrom Vučićem, predsjednicom Narodne skupštine Republike Srbije, g. Majom Gojković, kao i delegacijom Ministarstva unutrašnjih poslova. U popodnevnim satima, u Narodnoj skupštini održan je Zeleni forum na temu potencijala Srbije za razvoj zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta.

Zastupnici su istakli važnost europskih integracija zemalja u regiji i reformi koje je neophodno napraviti na tom putu. Vrijeme ove posjete je posebno, jer je Europa suočena s izazovom prihvaćanja ratnih izbjeglica – ne s desetinama, već stotinama hiljada izbjeglica. I ono što je očigledno, a još je očiglednije nakon posjete Srbiji, je potreba za zajedničkim europskim odgovorom.

“Nije pošteno ostaviti državu kao što je Grčka ili Srbija da se same suočavaju s tim problemom. Potreban nam je jedan sistem registracije, jedan sistem dobivanja azila u svim državama. A činjenica je kako to u ovom trenutku ne postoji. Također je činjenica da neke europske države, članice EU-a, ne pokazuju želju da idu tim putem. Obećanja se moraju ispuniti. Ako je obećana pomoć Srbiji i Makedoniji, ta pomoć se mora pružiti.“, rekao je Lamberts.

„Srbija kao država kandidat za Europsku uniju treba koristiti sredstva za uspostavljanje zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta da bi napredak države istovremeno obuhvaćao razvoj privrede, zaštitu okoliša i ljudska prava“, rekao je zastupnik ORaH-a Davor Škrlec. Nije skupo ulagati u obnovljive izvore energije, nije skupo ulagati u energetsku učinkovitost. Najskuplje je i dalje koristiti fosilna goriva i pomagati ono što šteti i lokalno, i globalno čovječanstvu. Škrlec je kao najvažnije europske projekte istaknuo projekte energetske unije, cirkularne (kružne) ekonomije i tržišta kapitala koji financira taj preobražaj.

Perspektive zelenog preobražaja u procesu pridruživanja Srbije Europskoj uniji

“Do zelenih odgovora kroz regionalnu suradnju – perspektive zelenog preobražaja u regiji u procesu pridruživanja Srbije Europskoj uniji“ je bio drugi od tri panela u okviru zelenog foruma pod nazivom “Izazovi i zelene prilike u procesu pridruživanja EU” koji su 20. studenog organizirali Zeleni Srbije u suradnji s grupacijom Zelenih/ESS-a Europskog parlamenta.

Sudionici ovog panela bili su Ivan Karić, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i predsjednik Zelenih Srbije, Davor Škrlec, zastupnik Zelenih/ESS-a, i Zvezdan Kalmar iz Centra za ekologiju i održivi razvoj. Na otvaranju ovog panela zastupnik Karić rekao je da Europskoj zelenoj stranci nije svejedno kojim će putem krenuti Srbija i da ovim forumom žele pokazati da ekonomija u 21. stoljeću može biti samo zelena i nikako drugačija, da ekologija nije trošak, već ulaganje u budućnost, a da zelena ekonomija može da bude jedan od glavnih oslonaca privrednog razvoja Srbije.

Zastupnik ORaH-a Davor Škrlec osvrnuo se na to kako Zeleni vide rješenje problema energije i zapošljavanja, s tim da zeleni poslovi i zelena ekonomija nisu isključivo vezani za energetiku, nego da je to puno širi pojam.

“Bilo mi je iznenađujuće čuti prilikom posjete srpskim institucijama da političko-ekonomska stabilnost regije može dovesti do toga da ljudi imaju bolji životni standard, da imaju zdrav okoliš i da egzistenciju svoje obitelji ne rješavaju tražeći posao u inozemstvu. Tu se slažemo i mi. Da bismo ostvarili tu političku-ekonomsku stabilnost, u svim našim državama, moramo da zadovoljimo koliko god je više moguće tri temelja nezavisnosti: smanjiti svoj uvoz energije, biti energetski nezavisni, zatim nezavisni u proizvodnji hrane i imati dovoljnu količinu kvalitetne vode što nam omogućava kvalitetan život”, rekao je Škrlec.

Što se tiče europske perspektive postoji nekoliko alata koje mogu koristiti članice Europske unije, ali i zemlje koje nisu njeni članovi, kao i zemlje kandidati, kao što je Srbija. Zastupnik Škrlec kaže da temelj razvoja Europske unije sve više postaje regionalna suradnja.

“U tom smislu mi ovdje imamo jedan veliki potencijal, a to je da se nalazimo u podunavskoj regiji koja ide od Njemačke do Rumunjske, i u Jadransko-jonskoj regiji koja obuhvaća nešto što zovemo Zapadni Balkan, a tu je i središnja i istočna Europa i jasno je da postoji povezanost energije, transporta i ljudi kako kroz povijest, tako i danas. Za funkcioniranje ove dvije makroregije je značajno da nemaju čvrste temelje upravljačke institucije, nego se zasniva na dobroj suradnji među državama gdje su one zadužene za pojedina područja. Makroregije se zasnivaju na četiri stupa: održiva energetika, održivi transport, održava poljoprivreda i zaštita okoliša i voda”, objasnio je između ostalog Škrlec.

Zelena ekonomija kao odgovor na nezaposlenost mladih

“Mladi u krizi: zelena ekonomija kao odgovor na nezaposlenost mladih” bio je posljednji od tri panela u okviru zelenog foruma.

“Moramo razmišljati o tome kako se ponaša priroda. Ona ne poznaje otpad, nego u jednom kružnom procesu, u jednom ciklusu ide od proizvodnje do završetka, i to moramo primijeniti u svojoj ekonomiji. Otpad je naše blago, a ne nešto što moramo baciti na odlagalište smeća. U promjeni modela dosta će pomoći tehnološke i društvene inovacije. Tehnološke inovacije već koristimo – Viber i razne druge aplikacije na pametnom telefonu. Postoji puno aplikacija koje štede energiju, a kružna ekonomija se vodi time da se koriste i postojeća tehnološka rješenja. No, potrebno je i da se 3% BDP-a potroši za znanstvene inovacije i istraživanja. Moramo raditi na promjeni svoje kulture, svijesti i odnosa prema prirodi, ulagati puno u obrazovanje, prije svega djece i mladih koji bi trebali biti nosioci promjena”, zaključio je Škrlec.

“Dvadeset godina od Daytona”

Nakon Beograda, delegacija Zelenih/ESS-a uputila se u posjet Sarajevu gdje je 21. studenog održala okrugli stol pod nazivom “Dvadeset godina od Daytona” na kojem su zastupnici zajedno sa stručnjacima i mladima razgovarali o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

Sadašnji Ustav ne dopušta Bosni i Hercegovini da postane članicom Europske unije. Građani Bosne i Hercegovine trebaju gledati na 20. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma kao rijetku priliku da reformu sadašnjeg Daytonskog ustava vrate natrag na stol, mišljenja su zastupnici Zelenih/ESS-a, Davor Škrlec i Igor Šoltes. Stoga pozivaju sve političare u Bosni i Hercegovini da djeluju na odgovoran i prema budućnosti orijentiran način te pokrenu novu inicijativu za ustavne reforme uvjereni kako su opća načela i preporuke koje su pritom naveli ključne u osiguravanju usklađenosti s Europskom unijom i stvaranjem moderne države koja će služiti svojim građanima i poticati održivi gospodarski rast, nova radna mjesta i zaštitu okoliša.

Povezani članci