Europski parlament pozvao Komisiju da razmotri ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u EU

Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o potrebi ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata predlaganjem izmjene Direktive 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena. Spomenuta Direktiva definira ljetno vrijeme kao razdoblje u godini tijekom kojeg se satovi pomiču za 60 minuta unaprijed u odnosu na ostatak godine, a takva praksa ujednačeno se provodi u svim državama članicama EU-a. Tijekom glasovanja zastupnici su uloženim amandmanima usvojili konačni tekst rezolucije kojom se poziva Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive i, ukoliko je potrebno, izradi prijedlog za njenu reviziju.

Zastupnik Davor Škrlec, kao član radne skupine sastavljene od pojedinih zastupnika iz svih osam političkih grupacija Europskog parlamenta iz različitih država članica, zalaže se za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata jer smatra kako je ta praksa zastarjela i ide na štetu građanima. Podsjetimo, tijekom listopada 2016. godine njegov ured proveo je istraživanje treba li takvu praksu zadržati ili prekinuti u Hrvatskoj, pri čemu se 85% ispitanika izjasnilo kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena navodeći štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i poteškoća pri izvršavanju svakodnevnih obaveza.

“Današnjom rezolucijom o ljetnom računanju vremena htjeli smo poslati snažan poziv Europskoj komisiji kako je došlo vrijeme da zaustavimo štetnu praksu pomicanja kazaljki na satu dvaput godišnje. U svrhu bolje regulacije, potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse su tek marginalne dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada.” – rekao je Škrlec.

Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20% Europljana. To uključuje prvenstveno umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.

“Europska komisija zanemaruje istraživanje negativnih utjecaja i odbija djelovati, tvrdeći kako države članice moraju napraviti prvi korak. Države članice, pak, tvrde da je Komisija odgovorna, što dovodi do stalnog prebacivanja odgovornosti. Je li potrebno pokrenuti europsku građansku inicijativu da se sakupi milijun potpisa građana pa da se tek tada u Europskom parlamentu i Komisiji ovo pitanje počne razmatrati kao važno pitanje, a ne kao nevažno kako pojedini zastupnici ističu.” – poručio je za kraj zastupnik Škrlec europskoj povjerenici za promet, Violeti Bulc, tijekom današnje rasprave na plenarnoj sjednici.

Povezani članci