Hoće li Donald Trump ugroziti primjenu Pariškog sporazuma?

Svega četiri dana nakon što je Pariški sporazum stupio na snagu, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran je Donald Trump, jedan od najvećih zagovaratelja teorije da je globalno zatopljenje samo mit. Točnije, globalno zatopljenje je obmana koju su izmislili Kinezi kako bi američki rast napravili nekompetentnim, kako je jednom prilikom napisao na Twitteru.

Svijet nikada nije bio odlučniji u suzbijanju globalnog zatopljenja. Dojam je da su ljudi napokon shvatili da se ne radi o mitu, već o fenomenu koji ozbiljno prijeti našem planetu. Među zemljama stvorilo se zajedništvo koje je vrhunac doživjelo prošlog mjeseca kada je na snagu stupio Pariški sporazum, prvi globalni, pravno obvezujući klimatski sporazum kojim se nastoji doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Sporazum pod okriljem UN-a usvojilo je 195 zemalja još u prosincu prošle godine, a tada je utvrđeno da će na snagu stupiti trideset dana od dana kada sporazum ratificira najmanje 55 zemalja na koje otpada najmanje 55 % procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova. Taj dan došao je prošli mjesec i činilo se kao da sve kreće u smjeru spašavanja planeta. Međutim, samo zakratko.

Što bi za svijet značilo povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma?

U predizbornoj kampanji Trump je jasno dao do znanja da SAD neće sudjelovati u Pariškom sporazumu iako je njegov prethodnik Obama već ranije službeno ratificirao sporazum. Međutim, kada bi Trump uistinu održao svoje predizborno obećanje, tada bi dva značajna elementa poljuljala Sporazum. Prvi je taj da bi povlačenjem iz Pariškog sporazuma SAD nastavio zagađivati svijet, a koliki je to problem pokazuje podatak da SAD emitira otprilike 18 % stakleničkih plinova na svijetu. To ga čini drugim najvećim zagađivačem, odmah iza Kine koja je također potpisala Pariški sporazum, ali ga za razliku od SAD-a planira i poštivati. Zbog toga je realno očekivati da bi SAD povlačenjem iz Sporazuma relativno brzo prestigao Kinu i postao najveći zagađivač na svijetu. Ironija je veća ako znamo da se SAD kroz godine etablirao u svjetskog lidera kada je borba protiv globalnog zatopljenja u pitanju. Drugi element samo se logički nastavlja na prvi, a to je da bi Trump povlačenjem iz Sporazuma povukao i sav američki novac koji je njegov prethodnik namijenio za pitanje klimatskih promjena. Taj bi novac, kako kaže, preusmjerio na izgradnju infrastrukture.

Što bi za stanovnike SAD-a značilo povlačenje iz sporazuma?

Međutim, osim što bi se izlazak SAD-a iz Pariškog sporazuma odrazio na svijet u cijelosti, takav rasplet odrazio bi se i na stanovnike SAD-a zato što Pariški sporazum nema samo ekološki, već i gospodarski potencijal. Naime, bitan cilj sporazuma je otvaranje zelenih radnih mjesta na kojima bi se trebali bazirati poslovi budućnosti pa se s gospodarskog aspekta na Pariški sporazum ne gleda kao na trošak, već kao poslovnu priliku. Tako će američki radnici ostati bez mogućnosti otvaranja zelenih radnih mjesta, a ujedno će po tom pitanju biti i nekompetentni na svjetskom tržištu rada.

Može li Trump tek tako povući SAD iz Pariškog sporazuma?

Kao što smo već rekli, SAD je ratificirao Pariški sporazum. Učinio je to Obama početkom rujna ove godine, a jedan od razloga zašto je to htio učiniti prije isteka mandata bila je upravo potencijalna pobjeda Trumpa na izborima koji su uslijedili dva mjeseca kasnije. Tako je Trumpu značajno otežao povlačenje iz sporazuma. Naime, zakon kaže da ni jedna zemlja ne može istupiti iz ugovora bez da prođe kroz postupak istupanja koji traje četiri godine. Međutim, ako je Trumpu uistinu toliko stalo do istupanja, postoji i kraći put. To je izlazak iz sporazuma ‘Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama’ donesene još 1992. godine u Rio de Janeiru. Taj postupak mogao bi biti okončan u samo godinu dana, a time bi SAD automatski istupio i iz Pariškog sporazuma. Takav bi potez vjerojatno prilično narušio odnose SAD-a i UN-a te nekih njegovih članica pa je pravo pitanje koliko je Trump spreman na tako nešto.

Kina čeka svoju priliku

Ipak, neće svi izgubiti potencijalnim istupanjem SAD-a iz Pariškog sporazuma. Takav rasplet vjerojatno bi najviše išao na ruku Kini koja bi od SAD-a preuzela ulogu svjetskog lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Samim time dodatno bi se povećao i kineski utjecaj na drugim poljima što bi u globalu rezultiralo jačanjem moći te zemlje.  Kako bilo, Kina je spremna preuzeti ulogu lidera Pariškog sporazuma i voditi ostale zemlje ka realizaciji glavnog cilja sporazuma, a to je smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničio na znatno manje od 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje te dugoročno na rast do 1.5 °C.

 

Povezani članci