Unatoč nezadovoljstvu mnogih zastupnika Europskog parlamenta novim zakonodavnim paketom kružne ekonomije kojeg je predstavila Europska komisija, Sirpa Pietikäinen i Davor Škrlec mišljenja su kako on ipak sadrži i neke pozitivne elemente.
Autor teksta i fotografije: The Parliament Magazine
Europska komisija izazvala je dosta pomutnje među zastupnicima Europskog parlamenta u prosincu 2014. godine kad je odbacila prijedlog zakonodavnog paketa kružne ekonomije iz svog programa rada za 2015. godinu. U to vrijeme, tim Juncker objasnio je kako izvorni paket predložen od strane prethodne Komisije, na čelu s José Manuel Barrosom, ne odgovara njihovoj ”boljoj regulaciji” i stoga je obećao da će izaći s ambicioznijim planovima u sljedećim mjesecima.
Potpredsjednik Komisije Frans Timmermans predstavio je novi zakonodavni paket kružne ekonomije u prosincu prošle godine govoreći Parlamentu kako je “iznimno ponosan” na prijedlog novog paketa, ali nažalost, zastupnici Europskog parlamenta pomalo su razočarani. Međutim, neki su uspjeli izdvojiti nekoliko njegovih pozitivnih aspekata iz paketa.
Finska zastupnica Sirpa Pietikäinen, autorica izvješća “Resursna učinkovitosti: kretanje prema kružnoj ekonomiji” kaže: “Ono što je svakako dobro u prijedlogu je činjenica kako je sad više pozornosti posvećeno financiranju inovacija za primjenu kružne ekonomije.”
“Sve u svemu, paket je vrlo koncentriran na otpad, a fokus bi trebao biti na cjelokupnom proizvodnom ciklusu od dizajna na dalje. To je razlog zašto puno toga ovisi na koji način možemo iskoristiti ponuđene nam alate u direktivi o eko-dizajnu, što je središnji dio zakonodavstva u tom smislu.” Još jedan problem koji je razljutio zastupnike u Europskom parlamentu iz svih političkih grupacija je nedostatak specifičnih ciljeva. Pietikäinen objašnjava kako je “Europski parlament zatražio jasni cilj za resursnu učinkovitost od 30 posto do 2030. godine.”
“S nedostatkom jasnih ciljeva ili postavljanjem preniskih ciljeva riskiramo da odvedemo sami sebe u pogrešna i manje optimalna ulaganja koja će na kraju dovesti do velikog gubitka financijskih sredstava.” Zastupnica iz redova Pučana nije sigurna hoće li prijedlog zakonodavnog paketa biti dovoljan da Europa na pravi način preuzme ogroman izazov prijelaza na kružnu ekonomiju, s obzirom na to da “svake godine trošimo resurse od 1,5 planeta, a taj trend raste umjesto da se smanjuje.”
“Kada smo toliko blizu da dotaknemo granice našeg planeta, to će neizbježno utjecati na dostupnost i cijenu mnogih kritičnih resursa. Europa je više ovisna o uvozu resursa nego bilo koji od naših konkurenata. To je razlog zašto je stvaranje kružne ekonomije od najveće važnosti upravo ovdje u Europi.”
Davor Škrlec, zastupnik Zelenih/ESS-a, i izvjestitelj u sjeni za nadolazeće izvješće gospodarenja otpadom više je optimističan o budućim planovima Komisije, govoreći kako “po prvi put Europska unija definira zajedničke ciljeve na razini EU-a prema globalno prihvaćenim UN ciljevima održivog razvoja. Takav pristup šalje jasnu poruku svijetu kako je Europa spremna transformirati svoju ekonomiju u održivo, nisko ugljično i resursno učinkovito gospodarstvo.”
Hrvatski zastupnik naglašava kako je važna “prevencija otpada kako u proizvodnji tako i u potrošnji, te ponovna uporaba materijala ili proizvoda predstavlja neke od glavnih stupova. Recikliranje je važno, ali nije samo sebi svrhom. Stoga, pametnim korištenjem sredstava iz programa Obzor 2020. razvit ćemo nove i netoksične materijale te recikliranje učiniti više energetski i resursno učinkovitim.”
Za zastupnika Škrleca važno je omogućiti sredstva koja će dovesti do uspješnog prijelaza na kružnu ekonomiju, a novi inovativni poslovni modeli imaju veliku ulogu u tom pogledu. Škrlec kaže: “Moramo osigurati odgovarajuću obuku kako bi se omogućilo poduzetnicima te malim i srednjim poduzećima razvoj novih poslovnih modela i učinili njihov posao ‘zelenijim'”. Javni sektor je glavni pokretač prijelaza na kružnu ekonomiju. Dakle, ključ uspjeha država članica bit će u integriranju vodećih načela kružne ekonomije u postojeću zelenu javnu nabavu.”
Važan korak prema održivom gospodarstvu je u promjeni načina proizvodnje i konzumiranja dobara. Škrlec kaže: “Nedavno sam čuo da netko govori o potrebi obrazovanja ‘kupaca budućnosti”. To je vrlo dobro definirana poruka. Moramo ulagati u promjenu ponašanja naših građana i društva u cjelini.”