Junckerov govor o stanju Unije: Europa će osigurati da ‘Zemlju ostavi velikom’

Zastupnik Davor Škrlec (Zeleni/ESS) osvrnuo se na današnji govor o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

“Nakon mnogo nagađanja o tajnovitom ‘šestom’ scenariju budućnosti Europske unije, predsjednik Juncker danas je svoju viziju iznio u godišnjem govoru o stanju Unije pred punom plenarnom dvoranom u Strasbourgu. Pozdravljam što je već na samom početku svog govora istaknuo važnost da Europska unija suočena sa smanjenjem ambicija SAD-a postane predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena. Kao što predsjednik Trump želi ‘ponovno učiniti Ameriku velikom’, tako i Juncker smatra kako će upravo Europa osigurati da ‘Zemlju ostavi velikom’. Smanjenje emisija ugljičnog dioksida jedan je od tri stupa industrijske strategije koju je Komisija predstavila zajedno s inovacijama i digitalizacijom. Juncker je izdvojio aferu Dieselgate, odnosno, varanje potrošača s lažnim testovima emisija i pozvao na ulaganje u automobile budućnosti. Europska unija treba novi smjer usredotočen na smanjenje nejednakosti i našeg ekološkog otiska kako bi buduće generacije mogle uživati u dostojanstvenom životu. Najbolji način izgradnje naše budućnosti jest da Europska unija postane globalni lider u tranziciji prema pravednim i održivim društvima.

Drago mi je što je predsjednik Juncker pozvao na dublju integraciju Europske unije u kojoj Hrvatska ‘zaslužuje postati dio schengenskog područja čim ispuni uvjete’. No, pitanje je koliko je naša Vlada spremna za ispunjavanje kriterija. Ulazak u eurozonu velika je prilika za Hrvatsku da tehničku i financijsku pomoć pristupanja iskoristi za konsolidaciju deficita i javnog duga. Budući da Komisija planira osnovati nekoliko novih EU agencija, smatram kako Vlada ne smije ponovno propustiti priliku učiniti Hrvatsku sjedištem jedne od agencija kao što je uradila s Europskom agencijom za lijekove (EMA).

Juncker je u svom govoru iznio dosta prijedloga kojima je ukazao na to kako ne želi razliku između istoka i zapada, odnosno, sjevera i juga Europske unije. Istaknuo je snažan zajednički socijalni standard, energetsku uniju, bankovnu uniju i uniju kapitala, ali i izmjenu načina donošenja odluka. Predlaže da se donose kvalificiranom većinom, što može zahtijevati promjenu postojećeg Lisabonskog ugovora nakon što Ujedinjena Kraljevina napusti Europsku uniju 2019. godine. To predstavlja veliki izazov za države članice koje pod izlikom zaštite nacionalnih interesa idu protiv javnog interesa svojih građana, ali i svih građana Europske unije.

2018. godina najavljena je kao godina kulturne raznolikosti, stoga je to prilika za Hrvatsku da se svojim prirodnim bogatstvima i tradicijom istakne među državama članicama Europske unije.“ – rekao je Škrlec.

Povezani članci