Klimatske promjene: Europski parlament izglasao rezoluciju za dugoročno smanjenje CO2

Klimatske promjene

Zastupnici u Europskom parlamentu iznijeli su svoje ideje o dugoročnoj strategiji EU-a za smanjenje emisija u rezoluciji usvojenoj u četvrtak, 14. ožujka.

U neobvezujućoj rezoluciji, usvojenoj s 369 glasova za, 116 glasova protiv i 40 suzdržanih, zastupnici u Europskom parlamentu kažu da bi samo dva od osam scenarija koje je predložila Europska komisija u svojoj komunikaciji iz studenog 2018. godine omogućila EU-u da dosegne neto-nultu stopu emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2050. godine, na što se EU-u obvzala prema Pariškom sporazumu o klimi. Zastupnici u Europskom parlamentu podupiru Europsku komisiju u guranju ova dva scenarija.

Europski parlament također izražava potporu demonstracijama, posebno u obliku marševa za klimu i učeničkih prosvjeda koji podižu svijest o ovim klimatskim rizicima. Zastupnici apeliraju na nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, kao i na vlasti EU-a, da poduzmu konkretne i brze mjere kako se ne bi prekoračilo klimatsko ograničenje od 1,5°C.

Zastupnici naglašavaju da je za postizanje neto-nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. godini na najisplativiji način, potrebno podići razinu ambicija smanjenja stope emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Stoga Europska unija mora poslati jasnu poruku da je spremna preispitati svoj doprinos prema Pariškom klimatskom sporazumu.

Podrška regijama koje su najviše pogođene dekarbonizacijom

Ako se dobro postupa, uz odgovarajuću potporu za najugroženije regije, sektore i građane, tranzicija prema neto-nultoj stopi emisija stakleničkih plinova potencijalno može stvoriti 2,1 milijuna dodatnih radnih mjesta do 2050. godine u EU-u. Trebalo bi stvoriti “fond pravedne tranzicije” kako bi se podržale regije koje su najviše pogođene dekarbonizacijom, kao što su rudarske regije.

Strategija EU-a o neto-nultoj stopi emisija stakleničkih plinova trebala bi dati prioritet izravnim smanjenjima emisija i povećanju prirodnih ponora i spremnika ugljika (kao što su šume) u odnosu na tehnologije uklanjanja ugljika, koje tek trebaju biti razmještene u velikom opsegu i imale bi značajan rizik za ekosustave, biološku raznolikost i sigurnost hrane.

Ulaganja u kružnu ekonomiju i bioekonomiju

Zastupnici smatraju da tranzicija prema ekonomiji sa neto-nultom stopom emisija stakleničkih plinova također predstavlja značajne mogućnosti. Ulaganja u industrijske inovacije, uključujući digitalne tehnologije i čistu tehnologiju, potrebna su za poboljšanje ekonomskog rasta, jačanje konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta, npr. u rastućoj kružnoj ekonomiji i bioekonomiji. Također, zastupnici naglašavaju važnost postojanja predvidljive energetske i klimatske politike za poticanje dugoročnih ulaganja.

Naposljetku, zastupnici ponavljaju stajalište Europskog parlamenta da se najmanje 35% izdataka za istraživanje (Horizon Europe) izdvoji za potporu klimatskim ciljevima.

Pozadina

U komunikaciji se iznose opcije koje omogućuju temeljitu raspravu o putu do 2050. godine. Rasprava bi trebala omogućiti EU-u da usvoji i podnese ambicioznu strategiju do 2020. godine prema Okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (UNFCCC), kao i odredi smjer buduće klimatske i energetske politike EU-a.

Potpisnice Pariškog sporazuma pozvane su da do 2020. godine dostave svoje dugoročne strategije razvoja s niskim stopama emisija stakleničkih plinova. U komunikaciji “Čisti planet za sve“ usvojenoj 28. studenog 2018. godine, Europska komisija predstavila je svoju stratešku, dugoročnu viziju za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine, uključujući osam mogućih putova.

Tranzicija prema ekonomiji koja nema negativan utjecaj na klimu sada je moguća

Svakog tjedna sve više i više mladih ljudi odlazi na klimatske prosvjede jer ne prihvaćaju da su mjere koje su poduzele EU-u i njezine države članice dovoljne za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C, kako je dogovoreno Pariškim sporazumom o klimi.

Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu pokrenuo je inicijativu da pozove skupinu mladih aktivista u Europski parlament zajedno sa zastupnicima S&D-a i GUE-a. Rezolucija o ovoj klimatskoj raspravi izglasana je u četvrtak, 14. ožujka, dan prije globalnih klimatskih marševa i učeničkih prosvjeda.

Bas Eickhout, glasnogovornik za pitanja klime Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a i spitzenkandidat Zelenih na izborima za Europski parlament, komentira:

“Sve više i više mladih ljudi se umara od političara koji imaju lijepe riječi za njih, ali ne poduzimaju mjere protiv klimatskih promjena. U posljednjim tjednima ovog parlamentarnog mandata moramo poduzeti hrabre korake kako bismo postali ozbiljni u zaštiti klime. Moramo povećati naše ciljeve smanjenja emisija na neto-nultu razinu do 2050. godine i iznad 55% do 2030. godine. Države članice moraju se obvezati na snažne ciljeve smanjenja prije globalnog UN summita o klimatskim promjenama u rujnu.

“Možemo brzo prijeći na zelenu ekonomiju i napredovati od inovacija, održivih ulaganja i novih radnih mjesta koja će ona donijeti. Nemamo izgovora da ne postanemo svjetski lider u tranziciji naših gradova, ekonomija, financijskog sustava i infrastrukture na održive i zelene alternative. Sektori prometa i poljoprivrede moraju odigrati svoju ulogu u prijelazu na ekonomiju koje ne šteti klimi.

“Europska unija i države članice moraju se u potpunosti osloboditi fosilnih goriva i masovno ulagati u održivi promet, obnovljivu energiju i učinkovitost resursa.

“Konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu posebno moraju prestati dosljedno stavljati lobističke interese fosilnih goriva, financijskog sektora i automobilske industrije ispred potreba građana i planeta. Više nemamo puno vremena za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5°C, kako je predložio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).”

Izvor: Europski parlament, Greens/EFA