NAJNOVIJI IZVJEŠTAJ: Cijena korupcije u Europskoj uniji – primjer Hrvatske

Korupcija i zloupotreba moći nisu nova pojava na europskim prostorima, ali nedostatak ambicije EU institucija da se ozbiljnije pozabave problemom korupcije nedvojbeno ohrabruje neke vlade na jačanje svojih napada na vladavinu prava, povećavajući opasnost od pojave autokratskih vladavina.

Naslovi u europskim medijima prepuni su korupcijskih političkih skandala, od kojih neki uključuju i EU fondove. Nedavni primjeri to pokazuju u slučaju Rajoyove vlade u Španjoskoj gdje su slučajevi korupcije visoke razine srušili vladu desnog centra, ili pak u slučaju Češke gdje je korupcija pokrenula nepovjerenje liberalnoj Babiševoj vladi. Najnovije procjene o trošku korupcije za BDP diljem EU-a kreću se između 170 i 950 milijardi eura godišnje. Međutim, problem je što je za običnog građanina teško zaista percipirati stvarni trošak korupcije, usprkos tome što trpi posljedice korupcije, kao što je nedostatak ulaganja u osnovne javne usluge, loše poslovno okruženje prepuno nepoštenih praksi te drska i nepromišljena elita. Najnoviji podaci pokazuju kako udarac korupcije na BDP godišnje rezultira s 904 milijarde eura gubitka, što uključuje i neizravne učinke korupcije, kao što je gubitak poreznih prihoda te smanjena strana ulaganja.

Ukoliko bismo promatrali rečeno kroz kontekst konkretnog iznosa, mogli bismo reći sljedeće – troškovi korupcije mogli bi znatno smanjiti glad u svijetu (godišnji trošak: 229 milijardi eura); pružiti osnovno obrazovanje djeci u 46 zemalja s niskim i srednje niskim prihodima (godišnji trošak: 4 milijarde eura); pomoći u rješavanju malarije (godišnji trošak: 4 milijarde eura); osigurati sigurnu vodu i sanaciju na globalnoj razini (godišnji trošak: 129 milijardi eura); ostvariti potrebna godišnja ulaganja kako bi svi imali pristup električnoj energiji do 2030. godine (godišnji trošak: 45 milijardi eura); proširiti zdravstvenu skrb kako bi se postupno osigurala univerzalna skrb za sve u zemljama niskog i srednje niskog dohotka (godišnji trošak: 115 milijardi eura). Uz sve to, još bi preostalo oko 360 milijardi eura nepotrošenog novca.

Na nacionalnoj razini država članica, novčana šteta za BDP prouzrokovana korupcijom se kreće od 15% u Rumunjskoj (38.6 milijardi eura) do 0.76% u Nizozemskoj (oko 4,4 milijarde eura). Ukratko, ukoliko zamislimo da se taj novac pravilno distribuira između 510 milijuna ljudi koji su prema popisu iz 2016. godine živjeli u Europi, svatko od nas bi dobio oko 1770 eura godišnje.

Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da u polovici država članica[1] više od 80% građana smatra kako je korupcija prisutna te raširena u njihovim zemljama. Međutim, većina građana koja su izložena korupciji to ne prijavljuju, dok je samo petina odlučila poduzeti nešto po tom pitanju te upozoriti nadležna tijela. Diljem EU-a ljudi ne vjeruju kako su napori vlade u borbi protiv korupcije učinkoviti, posebno kada je riječ o rješavanju slučajeva korupcije na višim razinama. Jedine institucije u koje većina građana (60%) ima povjerenja kada je u pitanju prijava korupcije jest policija, dok EU institucije daleko zaostaju u tom pogledu, postižući jako nisku stopu povjerenja od tek 4%.

Cijena korupcije u Hrvatskoj

Trošak korupcije u Hrvatskoj iznosi 13,5% BDP-a, odnosno gubitak od 8,5 milijardi eura.

Utjecaj korupcije na socijalnu politiku

Navedeni iznos od 8,5 milijardi eura je 38 puta veći od državnih izdvajanja za nezaposlene, dva i pol puta veći od sveukupnog godišnjeg izdvajanja za zdravstvenu skrb te više nego dvostruko veća potrošnja za izdvajanje za starije i nemoćne osobe. Nadalje, “proračun za korupciju” također je 13 puta veći od cjelokupnog policijskog proračuna, te gotovo sto puta veći od izdvajanja za vatrogasnu službu. Trošak korupcije je 1090 puta veći od Vladinih troškova, 10 puta veći od čitavog proračuna za obitelji i djecu, te oko devet puta veći od izdvajanja za bolesne te ljude s invaliditetom. Ukupno, trošak korupcije hrvatski proračun košta preko 8,5 milijardi eura, što je preko 13,5% BDP-a.

Koliko korupcija u Hrvatskoj može koštati pojedinca?

Navedena brojka je dovoljna da se 961 510 ljudi u zemlji, što je gotovo 23% stanovništva, isplati prosječna godišnja plaća za Hrvatsku (8842 eura neto u 2015. godini; stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u travnju 2018. godine je bila 9,1%). Stoga se trebamo zapitati, kako nam zvuči prihod od dodatnih 2023 eura godišnje? Jer to je iznos koji bi dobio svaki hrvatski građanin koji živi i radi na prostorima Hrvatske da se novac koji se “izdvaja” na koruptivne radnje pravilno distriburia svim radno sposobnim građanima u državi.

Istraživanje Eurostata pokazalo je kako 58% ispitanika u Hrvatskoj smatra da se razina korupcije povećala u prethodne tri godine, dok 33% smatra da je razina ostala ista. Samo 6% vjeruje da se razina korupcije smanjila. Šokantno je kako 95% Hrvata smatra kako je korupcija raširena u njihovoj zemlji, dok 75% njih smatra kako je korupcija dio poslovne kulture države.


[1] Bugarska, Češka, Hrvatska, Cipar, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Rumunjska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska

Povezani članci