Pravila za multinacionalne kompanije: Porez se plaća tamo gdje se prihod ostvaruje

Multinacionalne kompanije koriste brojne načine kako bi izbjegle plaćanje poreza, primjerice, prebacujući prihode u države s manjim poreznim stopama. Nacionalne vlade i čelnici EU-a počinju shvaćati da je trenutni sustav star i šteti građanima i malim tvrtkama. Nova pravila EU-a zaustavit će postojeću praksu.

U četvrtak, 15. ožujka, zastupnici su glasovali za uspostavu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB od eng. common consolidated corporate tax base) u EU-u. Dva su prijedloga u pitanju koja će otežati tvrtkama da prihode prebacuju u zemlje s nižim poreznim stopama te tako zakonito izbjegavaju plaćanje poreza.

Uspostavljanje CCCTB-a bio je dugogodišnji zahtjev Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu. Tvrtke će plaćati porez gdje ostvaruju svoju dobit, stoji u predloženim jedinstvenim poreznim propisima koji će koristiti online aktivnosti digitalnih tvrtki za izračunavanje poreznih obveza.

“Zeleni/ESS su predvodnici promjena kada je riječ o problemu digitalnog oporezivanja. Dodavanjem pojma ‘virtualne’ stalne poslovne jedinice možemo osigurati da se digitalne tvrtke oporezuju u zemljama u kojima isporučuju usluge, a ne samo u zemlji u kojoj mogu pronaći najnižu poreznu stopu. Nove mjere svakako će pomoći u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza od strane globalnih korporacija u Europi. Postoje brojni slučajevi velikih poduzeća koja nemaju oporezivu prisutnost u nekoj zemlji (tzv. ‘stalna poslovna jedinica’), ali unatoč tome ostvaruju prihode i imaju klijente. Google, na primjer, ima 700 zaposlenika u Francuskoj, ali francuski sud smatra kako nema oporezive prisutnosti u zemlji i sva dobit bi se stoga trebali oporezivati ​​u Irskoj. Kako bi se riješio ovaj problem, Europski parlament stvorio je koncept digitalne stalne poslovne jedinice kako bi se osiguralo da se digitalne tvrtke mogu oporezivati ​​u zemljama u kojima posjeduju klijente i imaju usluge. Ovo je bilo izvorno stajalište Zelenih/ESS-a koje je sada uključeno u stajalište Europskog parlamenta. Također smo predložili amandman koji poziva na zakonodavni prijedlog o minimalnoj stopi poreza na dobit u EU. Međutim, amandman nije prošao i žao nam je što konzervativni europski zastupnici nisu podržali naš prijedlog.” – komentirao je zastupnik Davor Škrlec.

“Digitalna prisutnost” u nekoj zemlji određivat će oporezivu dobit

Parlament je na osnovu prikupljenih podataka uveo novi faktor u formulu o raspodijeli fiskalne dobiti među državama članicama. Trebamo digitalni porez što je prije moguće. Istraživanje je pokazalo kako će za tri godine gubici od nedostatka oporezivanja tvrtki kao što su Google i Facebook iznositi oko 5,1 milijardu eura. Dakle, trebamo promijeniti pravila kako bi igra bila poštena. Osobni podaci nose visoku vrijednost za tvrtke kao što su Facebook, Amazon i Google, ali trenutno se ne uzimaju u obzir kad se izračunava porez.

Ove dvije mjere žele ukloniti nedostatke kao što su drastično smanjenje poreza ili izbjegavanje plaćanja poreza tamo gdje digitalne ili globalne tvrtke ostvaruju svoju dobit. To bi se djelomično postiglo uz pomoć predloženih mjerila koja bi utvrdila ima li tvrtka “digitalnu prisutnost” unutar određene države članice EU-a i stoga podliježe plaćanju poreza.

Parlament također želi da Europska komisija usvoji mjere (poput broja korisnika ili količine prikupljenog digitalnog sadržaja) kako bi se dobila jasna slika o tome gdje tvrtka generira svoju dobit. Osobni podaci vrlo su vrijedna imovina koju imaju tvrtke poput Facebooka, Amazona i Google-a u izgradnji svog bogatstva, ali se trenutno ne uzima u obzir prilikom izračuna njihovih poreznih obveza.

One-stop shop za porez

Tvrtke bi računale svoje porezne obveze zbrajanjem dobiti i gubitaka svojih poduzeća koja su njihovi članovi u svim državama članicama EU-a. Tako dobiveni porez dijelio bi se između država članica ovisno o tome gdje su dobici ostvareni. Cilj je spriječiti trenutnu praksu  premještanja dobiti u jurisdikcije s nižim porezima.

Kada prijedlozi stupe na snagu, jedan skup poreznih pravila primjenjivat će se u svim državama članicama. Tvrtke se više ne bi trebale nositi s 28 različitih skupina nacionalnih pravila, i bile bi odgovorne samo jednoj poreznoj upravi („one-stop shop”).

Dvije faze

Europska komisija predlaže da se izmjene provedu u dvije faze: u prvoj fazi bi se provela direktiva o uspostavi zajedničke osnovice poreza na dobit (CCTB), a u drugoj fazi bi se provela direktiva o uspostavi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) koja omogućuje konsolidaciju bilance za tvrtke s podružnicama u više država članica.

Cilj direktive o CCTB-u uspostaviti je jedinstveni skup pravila za izračunavanje osnovice poreza na dobit na unutarnjem tržištu EU-a. Ovako bi to funkcioniralo; ako poduzeće ima tri društva kćeri u različitim državama članicama, dobici i gubici svake tvrtke kćeri računaju se prema zajedničkoj osnovici (CCTB-u) poreza na dobit, a ne kao do sada, različito u svakoj državi članici.

Multinacionalna kompanija moći će izračunati konsolidirani promet svojih podružnica za sve države članice, ali porez treba biti izračunat prema CCCTB-u što će otežati premještanje dobiti. Multinacionalna tvrtka će zatim moći prijaviti prihode u jednoj državi članici, ali će se profit dijeliti prema svim državama članicama prema formuli koja uključuje zgrade, proizvodnju, broj zaposlenih i prodaju. nakon svega toga, države članice mogu izvršiti oporezivanje za svoj dio profita.

Uloga Parlamenta

Što se tiče poreza, Parlament ima savjetodavnu ulogu u zakonodavnom postupku. Zakoni se usvajaju jednoglasno od strane država članica u Vijeću.

Fer oporezivanje, borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje prioritet je Parlamenta. Zastupnici su 1. ožujka osnovali stalni odbor za istrage na području porezne politike i poreznih skandala.

Više o radu Parlamenta na području oporezivanja.

Povezani članci