Brazil je najveći svjetski izvoznik govedine i mesa peradi te najveći opskrbljivač mesom na tržištu Europske unije gdje se godišnje uveze stotine tisuća tona govedine i piletine. Europski proizvođači i potrošači očekuju da sve uvezeno meso zadovoljava visoke europske standarde u pogledu kvalitete hrane. Istraga je otkrila ozbiljne prijevare i korupciju u tom sektoru, zbog čega se potencijalno opasni proizvodi plasiraju u lanac opskrbe hranom, a europski potrošači izlažu opasnosti.
Jučer je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održana rasprava o skandalu brazilske mesne industrije koji potresa europsku, ali i svjetsku javnost. Rezultati istrage provedene nad najvećim brazilskim lancima proizvodnje mesa otkrili su brojne korupcije u tom sektoru te izazvali veliku zabrinutost na svjetskoj razini. Krivotvoreni rezultati sanitarnih inspekcija, podmićivanje sanitarnih inspektora, dodavanje opasnih materijala u pileće meso te korištenje opasnih kiselina kako bi se prikrio neugodan miris pokvarenog mesa, samo su neke od optužbi koje su zabrinule europske građane.
Skandal brazilske mesne industrije ne predstavlja samo opasnost po zdravlje naših građana, već uvelike utječe i na povjerenje europskih građana prema hrani koju kupuju. Jednako tako, navedena afera nije samo udarac na brazilsko gospodarstvo, već i na gospodarsko cijele Unije, s obzirom na to da Europska unija godišnje iz Brazila uveze preko milijardu eura vrijednosti smrznutog i svježeg mesa. Europska javnost već je bila poljuljana “mesnim skandalom” 2013. godine kada se otkrilo da je konjsko meso bilo prodavano pod etiketom goveđeg u mesnim mješavinama u Francuskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Europske službene kontrole tada su dodatno postrožili mjere opreza te poduzele niz zakonodavnih mjera kojima bi se spriječilo ponavljanje sličnih scenarija. Ipak, trenutno svjedočimo ponovljenom scenariju. Hrvatska kao članica Europske unije pogođena je naravno posljedicama ovakvih i sličnih skandala. Iako nije službeno potvrđeno kako je zaraženo brazilsko meso pronađeno i u hrvatskim trgovinama, opasnost zbog toga nije ništa manja. Hrvatska je u 2015. godini zabilježila vrijednost od otprilike 32 milijuna eura robnog uvoza iz Brazila, od čega veliki dio otpada na uvoz mesa.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je zabilježila velike promjene u postotcima izvoza, ali i uvoza. Taj skok se vidi u povećanom uvozu goveđeg mesa od čak 90 posto iz drugih država članica u razdoblju od 2012. – 2015. godine ili pak u povećanju uvoza piletine i puretine u istom razdoblju za više od 44 000 tona. Događa se to da uvozimo meso znatno lošije kvalitete od onoga što izvozimo. Ove zime svjedočili smo domaćem skandalu kojeg je izazvala količina od nevjerojatne 42,7 tone zdravstveno neispravnog mesa koje se našlo na policama trgovačkih robnih lanaca u Hrvatskoj.
Prije nekoliko dana Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je potrošače o utvrđenoj prisutnosti bakterije salmonele u mesu jednog od velikih trgovačkih lanaca. Dakle, vidimo kako se scenarij neispravnog mesa kojega mi potrošači konzumiramo neprestano ponavlja. Zaključak o potrebi bolje zakonske regulacije utvrđivanja podrijetla mesa i strožih službenih kontrola nameće se sam po sebi. U tom vidu svakako možemo pozdraviti nove zakonske propise o službenim kontrolama hrane i hrane za životinje koje je Europski parlament prošlog mjeseca odobrio. Cilj novih propisa je osigurati jedinstvenu primjenu pravila svih poljoprivredno-prehrambenih lanaca unutar Unije, što će se ostvariti usklađivanjem trenutno postojećeg zakonodavstva i mehanizama kontrole. Novim pravilima će se na taj način, nadamo se, olakšati i poboljšati sustav praćenja proizvodnje hrane, no i borba protiv ovakvih i sličnih prijevara u prehrambenom sektoru.