Projekti obnovljivih izvora u Jugoistočnoj Europi do tri puta skuplji nego u Njemačkoj

Danas se u Europskom parlamentu održala konferencija u organizaciji zastupnika Zelenih/ESS-a “Čista energija za sve Jugoistočne Europljane“. Zemlje Jugoistočne Europe imaju veliki potencijal za obnovljive izvore, a prema posljednjim provedenim studijama cijela regija mogla bi temeljiti svoju energetsku budućnost gotovo 100% na obnovljivim izvorima bez ugrožavanja sigurnosti i opskrbe energijom do 2050. godine. Energetska unija i zakonodavni paket “Čista energija za sve Europljane” je okvir u kojem se taj cilj može ostvariti i optimalno iskoristiti potencijale obnovljivih izvora energije. Posebno treba istaknuti regionalni pristup u novom zakonodavnom paketu koji potiče države članice na operativnu suradnju, uspostavu regionalnog tržišta i izradu zajedničkih planova razvoja. Prilikom otvaranja konferencije zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Davor Škrlec osvrnuo se na tri vrlo važna izazova za koja se moraju pronaći održiva rješenja.

Prvi izazov odnosi se na političku volju. Većina država u regiji nalazi se pri vrhu liste zemalja s korupcijom na svim razinama vlasti. Uobičajeni pristup u provedbi energetskih strategija i planova je traženje rješenja koja se mogu provesti za vrijeme mandata od četiri godine, bez sagledavanja problema na duži rok. Za uspostavu regionalne suradnje potrebno je više međusobnog povjerenja i solidarnosti, a kako se izbori u regiji često dobivaju na račun međusobne netrpeljivosti, očito je potreban dodatni napor iz EU-a kako bi se dogodile promjene. Drugi izazov je društveno uvjetovan. Regija je u nizu projekata i analiza prepoznata po izraženom problemu energetskog siromaštva. Teško je približiti politiku EU-a u kojoj se građani nalaze u središtu energetske tranzicije i proizvođači su energije, kad se svakodnevno bore za preživljavanje.  Posljednji, treći izazov je financijske prirode. Građani teško dolaze do jeftinog kapitala kojim mogu financirati svoje projekte obnovljivih izvora energije ili energetske učinkovitosti, državne potpore su podložne parcijalnim političkim interesima i ne potiče se kolektivna proizvodnja energije kroz energetske zadruge. Za veće projekte obnovljivih izvora energije cijena kapitala je za istu vrstu projekta dva do tri puta viša nego u Njemačkoj ili Belgiji. Naravno da je razlog tome i politička nesigurnost u tim zemljama iako bi one trebale ne samo transponirati, već implementirati i provoditi energetsko-klimatski okvir politika EU-a. Ako to ne napravimo uspješno i osiguramo održivu tranziciju energetskog sektora u Jugoistočnoj Europi za razdoblje poslije 2020. godine, ugrozit ćemo klimatske ciljeve EU-a i ciljeve za koje smo se obvezali Pariškim sporazumom.“ – rekao je Škrlec.

Povezani članci