Škrlec: Zaustavimo okrutno i nezakonito ubijanje pasa u Bosni i Hercegovini

Zastupnik Davor Škrlec kao član Intergrupe za dobrobit i zaštitu životinja u Europskom parlamentu danas je na konferenciji o zaštiti životinja u Bruxellesu govorio o ozbiljnim slučajevima kršenja prava životinja u Bosni i Hercegovini.

Azili i uvjeti u koje se smještaju psi predstavljaju kršenje svakog zakonskog oblika zaštite životinja u Bosni i Hercegovini. Posebno treba istaknuti primjer azila u Općini Prača, koji je stanovnike općine Pale kod Sarajeva potaknuo na peticiju zvanu Spasimo ljude i pse u Prači, s ciljem zatvaranja spomenutog azila. Psi se smještaju u mračne i hladne prostorije u kojima leže na hladnoj betonskoj podlozi, bolesni, bez medicinske njege i potrebne dokumentacije, bez vode i hrane. Ako i kada se psima pruži medicinska njega i hrana, radi se o cjepivima i hrani davno isteklog roka valjanosti. Posljedice svega toga su takve da se psi međusobno tuku, pa i jedu, a na kraju ih tjedno na desetke umre od bolesti i gladi.

“Potaknut mnogobrojnim apelima građana i volontera iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske, odlučio sam reagirati na nezaobilazan problem kršenja prava životinja, u konkretnom slučaju pasa. Primio sam uznemirujuće pozive lokalnih volontera koji tvrde kako se broj pasa u azilu Prača pored Sarajeva prepolovio u posljednjih nekoliko mjeseci iako se svakodnevno u azil dovodi desetak pasa. Volonteri koji posjećuju azil nekoliko puta tjedno kako bi hranili, čistili i šetali pse svjedočili su uznemirujućim scenama u posljednjih 6 mjeseci. Pse se ubija u azilu ili ih se pušta u obližnju šumu gdje ih svakodnevno ubijaju lovci. Prema riječima volontera, pse se koristeći javni servis odvodi i ubija na najprimitivniji i brutalniji način te ih se komada kako bi se izbjeglo plaćanje eutanazije. Najuznemirujuća vijest došla je prije mjesec dana kada je u jednom danu u azilu ubijeno 100 pasa.” – rekao je Škrlec.

Naime, Bosna i Hercegovina je već 2009. godine usvojila Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja i time ispunila jednu od obveza iz Akcijskog plana za provedbu prioriteta iz dokumenta Europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom. Međutim, provedbu zakona nisu pratile i aktivnosti lokalnih jedinica za izgradnju skloništa za napuštene pse, pa se slijedom toga sve češće javljaju problemi s napuštenim psima. Unatoč relativno dobrom zakonskom okviru koji jasno propisuje uvjete za postojanje skloništa i higijenskih službi, oni uopće ne postoje, a oni koji i postoje nisu usklađeni sa standardima, te samim time predstavljaju povrede zakona.

Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je akt koji se ne krši samo neispunjenjem propisanih uvjeta za skloništa nego i neispunjenjem tehničkih i administrativnih zahtjeva poput izrade sustava identifikacije vlasnika kućnih ljubimaca i mikročipiranje pasa u cilju stvaranja registara koji sadrže podatke ne samo o psima nego i o njihovim vlasnicima. U konkretnom slučaju registar sadrži samo “identifikacijske” kodove bez mogućnosti pronalaska vlasnika, što dovodi do pravne nesigurnosti i mogućnosti vlasnika da se ‘izvuku’ bez sankcija. Ured za veterinarstvo još nije donio Pravilnik o identifikaciji pasa i mačaka koji inspektore dovodi do nemogućnosti provođenja inače široke zakonske regulative.

Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnesen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja 05.06. 2013. godine. Izmjena Zakona o zaštiti životinja je najviše prepoznata u članku 14., a što je izazvalo burnu reakciju građana i volontera iz cijele države. Članak 14. spominje da je dozvoljeno eutanazirati životinju iz skloništa koja se ne vrati vlasniku u roku od 15 dana, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, što je bilo strogo zabranjeno po dotadašnjem zakonu.

Pored nezamislivih uvjeta i okoline u kojoj psi prebivaju, azil u Prači prijetnja je očuvanju okoliša, čistoće vode, zdravlja ljudi i ostalih životinja. Poglavito jer se zbog učestalog ubijanja pasa bez dozvole i propisanih načina ukopavaju u nekoliko masovnih grobnica oko azila, nerijetko i uz obale rijeke Prača.  U svakoj od tih grobnica prema riječima radnika azila ukopano je između 30 i 170 pasa, a ukopavanje se vrši i u lokalnim šumama prema ostalim općinama. Mještane također brine kakve će to posljedice ostaviti na čistoću vode i okoliša u kojem žive. Ovakvim nepropisnim ukopima direktno se krše članci 11., 18. te 104. Zakona o okolišu Federacije Bosne i Hercegovine. Mještani isto tako upozoravaju na pse koje po naređenju nadređenih zaposlenici puštaju iz azila te koji naposljetku napadaju mještane i njihovu stoku i domaće životinje, te na taj način također predstavljaju prijetnju.

“Zbog svih navedenih informacija želim podignuti svijest o ovom problemu koji ima značajne posljedice ne samo za dobrobit životinja, nego i za okoliš i zdravlje ljudi općenito. Ovakvo okrutno postupanje sa životinjama koje traje godinama suprotno je nacionalnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, a kao potencijalna zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji koja promiče visoke standarde u pogledu zaštite prava životinja, Bosna i Hercegovina morala bi ozbiljnije i dosljednije pristupiti rješavanju navedenog problema.” – zaključio je Škrlec.

Povezani članci