“Iz hrvatskog iskustva mogu reći kako su strpljenje i upornost veoma potrebni, isto kao i iskorištavanje mehanizama iz aktualnog, ali i budućeg statusa države. Građani Makedonije trebaju se dobro upoznati s funkcioniranjem Europske unije – nešto što mislim da je Hrvatska propustila. Od izuzetne važnosti je svakako poznavanje prava koja bi Makedonija uživala kao buduća članica EU-a”, kaže Davor Škrlec.
Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu
“Za članstvo u Europskoj uniji potrebni su prije svega strpljenje i upornost, ali i iskorištavanje svih mehanizama koje Makedonija u ovom trenutku ima te očekivanja koja ima kao buduća punopravna članica Europske unije”, kaže Davor Škrlec, hrvatski zastupnik Europskog parlamenta, član Zelenih/ESS.
Škrlec, koji je prisustvovao konferenciji “Ekološka sigurnost Balkana – spreman odgovor za klimatske promjene” održanoj prošlog vikenda u Skoplju, ujedno je i zamjenik predsjednice stranke ORaH – Održivi razvoj Hrvatske, također zelene stranke. Škrlec tvrdi kako je rad u parlamentarnim odborima najvažniji upravo zbog toga što se tamo donose svi zakoni i odluke. On je pak član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te zamjenski član u još dva odbora.
Što može Makedonija naučiti iz hrvatskog iskustva pridruživanja Europskoj uniji? Kakve savjete i preporuke Hrvatska može dati Makedoniji?
– Osim spomenutog strpljenja, upornosti te pravilnog iskorištavanja mogućnosti sadašnjih državnih mehanizama, svakako bih istaknuo važnost veoma dobrog poznavanja funkcioniranja Europske unije – nešto što mislim da je Hrvatska propustila napraviti. Pri tom posebno mislim na prava koja država uživa dobivanjem statusa punopravne države članice. Državne institucije trebaju dobro iskoristiti fondove za jačanje kapaciteta ili, mojim osobnim riječima, za jačanje profesionalizma države, odnosno javnih službenika, jer su upravo državni službenici ono što čini državu, a ne ministri. Uspješna država je ona koja ima uspješne državne službenike – profesionalne, sa znanjem više stranih jezika, ali i s veoma dobrim znanjem europskih zakona i procedura. U ovom smislu želio bih istaknuti primjer Poljske koja je dvostruko profitirala, ukoliko govorimo o tranzicijskim zemljama, među kojima je i Makedonija. Poljska je maksimalno iskoristila pretpristupne fondove. Ulaskom u Europsku uniju Poljska je napravila veoma dobar potez – prilagodila se sustavu NUTS, odnosno sustavu za hijerarhijsku podjelu ekonomskog teriotorija unutar Unije. Nakon što se teritorijalna organizacija države prilagodila spomenutom sustavu, država je uskoro postala veoma efikasna u korištenju EU fondova. Spomenuta efikasnost se najbolje vidi u iskorištavanju spomenutih fondova upravo za razvoj gospodarstva tijekom ekonomske krize, a ne na nešto što će kasnije prouzrokovati državni trošak. Zbog toga, moj savjet je – ukoliko trebate učiti od neke države, učite od Poljske. Mi ćemo vam u svakom slučaju pomoći kroz Europski parlament, odnosno utjecati na europske institucije koliko je to dozvoljeno. Pripremite se dobro i iskoristite vrijeme za postavljanje dobrih temelja, što bi vam se kasnije trebalo vratiti višestruko.
Regionalna suradnja
Kako je biti dijelom Europskog parlamenta, s obzirom na novo članstvo u Uniji?
– Ja sam novi zastupnik u Europskom parlamentu, ovo mi je tek prvi mandat te bih mogao reći da sam još u fazi učenja. Kao zastupnik možete biti ili nezavisni ili dio neke političke grupacije. Ja sam još od samog početka stvaranja ORaH-a bio povezan s europskim Zelenima te sam zbog toga i došao na ovo mjesto u Parlamentu. Političke grupacije delegiraju svoje članove u odbore; npr. ja sam redovan član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, a zamjenski član u Odboru za transport i turizam te u Odboru za regionalni razvoj. Aktivnosti u odborima su veoma bitne jer se tamo donose zakoni i dogovaraju novi prijedlozi. Član sam i interparlamentarne grupe EUFORES koja potiče iskorištavanje novih izvora energije i kroz koju se dvaput godišnje posjećuje države članice. Posjet portugalskom parlamentu koji će biti ovaj mjesec donijet će veoma zanimljive teme. Ja ću predvoditi sekciju za energetsku učinkovitost u Jugoistočnoj Europi. Smatram kako ta čitava regija ima veliki energetski potencijal te kako su za uspješno iskorištavanje tog potencijala prijeko potrebni upravo suradnja i koordinacija jugoistočnih regija.
Hrana bez GMO-a
Kakvi su zaključci donešeni na konferenciji “Ekološka sigurnost Balkana” koja se ovih dana održala u Skoplju?
– Svjedoci smo brojnih klimatskih promjena na prostoru ove regije u zadnje tri godine – od 2012. godine s ekstremnom zimom, preko ekstremne suše te ovogodišnje ekstremne kiše koje uništavaju balkanske šume. Potrebno je puno vremena za oporavak šuma u takvom stanju. Dugoročne štete prouzrokovale su i poplave koje su trajale skoro čitavo ljeto, s dodatnim rizikom od poplava i tijekom rujna. Stoga smo donijeli zaključak kako je potrebna još bolja regionalna suradnja upravo zato što klimatske promjene utječu na sve nas te stoga zajednički moramo raditi na zaštiti okoliša i prirodnih resursa. Također trebamo osigurati proizvodnju zdrave hrane kao osnovu za zdravo stanovništvo, odnosno, zalagati se da cijeli Balkan bude bez genetski modificirane hrane. Za sve to je, naravno, potreban novac te smo zbog toga razgovarali o uspostavi fondova za preventivne aktivnosti upravo u svrhu obnavljanja teritorija pogođenog raznim prirodnim katastrofama. Dogovorili smo se od strane vlada naših država poslati poziv na zajedničku akciju Europskoj komisiji i Europskom parlamentu koja će uključiti financijsku pomoć i obrazovanje. Želimo da nas Europska komisija gleda kao zajednicu jer u tu zajednicu spadaju i neke od zemalja članica. Dijelu konferencije prisustvovali su i predsjednici i predstavnici stranki zelenih iz jedanaest balkanskih zemalja.
Jesu li s ekonomskom krizom koja je zahvatila i Europsku uniju nastupila i određena povlačenja fondova predviđenih za održiv energetski razvoj te, samim time, odstupanja i od poticanja veće svijesti za ekologiju i klimatske promjene?
– Mnoge od članica ne uspijevaju ostvariti planirane ciljeve na području energetskog razvoja. Većina njih više i ne treba subvencije za obnovljive izvore energije, ili ako ipak trebaju, imaju neke druge mehanizme kroz koje mogu (te ciljeve) ostvariti. Nažalost, iako ne pričamo o tome, subvencioniranje ugljena je i dalje jako aktivno, usprkos činjenici da ga koristimo već više od sto godina. Iako se ne radi o direktnim subvencijama, kao što su one za obnovljive izvore, ipak govorimo o subvencijama kroz transport i rad u rudnicima. Drugim riječima, o skrivenom subvencioniranju ugljena koje je i dalje jeftino gorivo. U pogledu ekoloških planova Europske unije, ove će se godine u studenom donositi konačne odluke za energetsko-klimatski paket za 2020-2030. godinu. Većina zemalja članica ima vizije održivog razvoja čak i do 2040. godine dok je, pak, krajnji cilj do 2050. godine uspostaviti ekonomiju i društvo s niskom upotrebom ugljika.
Mijenjam percepciju zelenih stranaka
Koji su glavni ciljevi stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH), stranke čiji ste vi potpredsjednik?
– Stranka je osnovana u studenom prošle godine te kroz nju prvenstveno želimo promijeniti percepciju javnosti da zelene stranke zastupaju samo ekologiju. Upravo zato se zasnivamo na principu održivog razvoja, odnosno na tri stupa koji predstavljaju temelj održivog razvoja – zaštita okoliša, ekonomski razvoj i ljudska prava. Vrlo jednostavnim jezikom pokušavamo objasniti ljudima da razvijeno gospodarstvo uz uništen okoliš i siromašne ljude ne čini održivi razvoj. Kako bismo postigli posljednje, sve mora biti harmonizirano, odnosno trebaju biti ispunjena sva tri stupnja održivog razvoja.
(Izvor teksta: Intervju za makedonski dnevni list “Nova Makedonija”)