Svjetski lideri su složni – klimatske promjene najveći su izazov čovječanstva

Prvog dana Summita UN-a o klimatskim promjenama u Parizu (COP21) svjetski čelnici su na konferenciji lidera postavili okvir za donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma. Većina lidera započela je svoj govor izražavajući solidarnost s francuskim narodom zbog nedavnih terorističkih napada u Parizu. “Nema boljeg načina oduprijeti se onima koji ruše naš svijet od poduzimanja svega što je u našoj moći da ga spasimo“, riječi su predsjednika Obame.

Šefovi država izrazili su važnost pariške konferencije kao posljednju priliku da se klimatske promjene stave pod kontrolu. Predsjednik Barack Obama objasnio je kako je došao u Pariz prvenstveno kao “čelnik najvećeg gospodarstva na svijetu i drugog najvećeg zagađivača”. Nastavio je govoreći kako Sjedinjene Američke Države prepoznaju svoju ulogu u stvaranju ovog problema, ali također i u preuzimanju odgovornosti za njegovo rješavanje.

Predsjednik Kine Xi Jinping rekao je kako je “borba protiv klimatskih promjena zajednička misija za čovječanstvo”, ali i kako konferencija u Parizu nije završna linija, već nova polazna točka”. Na zadovoljstvo mnogih, Xi Jinping je također izrazio želju za donošenjem sveobuhvatnog, uravnoteženog, ambicioznog i obvezujućeg sporazuma o klimatskim promjenama te je izrazio uvjerenje kako će konferencija u Parizu dati zadovoljavajuće rezultate.

Čak je i predsjednik Vladimir Putin priznao da su “klimatske promjene postale jedan od najtežih izazova s kojima se čovječanstvo suočava” i kako će “naša sposobnost da uspješno pristupimo rješavanju problema klimatskih promjena odrediti kvalitetu života za sve ljude na planeti”. Rusija smatra kako Pariški sporazum treba biti “sveobuhvatan, učinkovit i pravedan”, također i pravno obvezujući, uključujući sudjelovanje zemalja u razvoju pri njegovoj provedbi.

Nijedan od lidera nije iskoristio priliku da spomene povećanje svog doprinosa u smislu dodatnih smanjenja emisija stakleničkih plinova (možda Kina koja se obvezala smanjiti emisije “što je prije moguće” najkasnije do 2030. godine), ali nekolicina njih najavila je financiranje i suradnju u prijenosu tehnologija, instrumenata za ublažavanje klimatskih rizika i podršku kapacitetima za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija. Kineski predsjednik naglasio je kako države u razvoju moraju održati svoju obvezu u mobiliziranju godišnjih financija za borbu protiv klimatskih promjena na razini od 100 milijuna dolara do 2020. godine i “pružiti jaču podršku poslije”. Nigerijski predsjednik Issoufou Mahamadou rekao je da Afrika s 2% globalnih emisija doživljava veće zatopljenje od svjetskog prosjeka te da su žrtva zagađivača. Pozvao je stoga na konferenciji prisutne da se pridržavaju načela “onečišćivač plaća”.

Većina razvijenih zemalja izrazila je namjeru u nastavku pružanja financijske potpore u borbi protiv klimatskih promjena bez eksplicitnih obveza razinama nakon 2020. godine. Norveška je rekla kako će udvostručiti svoj financijski doprinos ako će uključivati smanjenje emisija od krčenja šuma i šumskih degradacija, dok je Japan najavio kako će njegov financijski doprinos u 2020. godini biti 1,3 puta veći od sadašnje razine. Luksemburg je istaknuo svoj doprinos od dodatnih 1% BDP-a koji je posvećen razvojnoj pomoći. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker podsjetio je kako je Europska unija izdvojila 14,5 milijardi eura u 2014. godini za klimatske akcije u zemljama u razvoju, i rekao: “Mi ćemo učiniti više, i mi moramo učiniti više u godinama koje dolaze. Drugi bi trebali slijediti naš primjer”.

Nitko od vođa razvijenih zemalja nije bio dovoljno hrabar da prizna kako globalne emisije ugljičnog dioksida treba ukinuti do 2050. godine kako bi opstala šansa za održavanje klimatskih promjena ispod 1,5°C. Međutim, čak je i predsjednik Putin potvrdio kako Rusija u potpunosti podupire dugoročni cilj sporazuma u ograničavanju porasta globalne temperature do 2°C do kraja 21. stoljeća.”

Prema riječima Junckera obećanja nisu dovoljna, jer moramo donijeti obvezujući i trajan sporazum koji će odražavati dugoročnu viziju nisko ugljičnog gospodarstva čija će se provedba povremeno ocjenjivati i prilagođavati ako je potrebno i s povećanim ambicijama.

“Svakog dana naši građani, naše tvrtke, naša civilna društva pretvaraju energetsku tranziciju u stvarnost. U svojim naporima da u tome uspiju, oni trebaju sporazum solidarnosti i odgovornosti. Moramo im to omogućiti. Možemo to učiniti ovdje u Parizu.” – poručio je Juncker.

Izvor teksta: Stop Climate Change

Povezani članci