Topljenje leda na Arktiku – reakcije i najavljeni potezi EU-a

Problem klimatskih promjena na Arktiku očituje se već desetljećima. Obujam morskog leda o kojem mnoge vrste njegova ekosustava ovise smanjio se za više od 40% od 1979 godine. Topljenje leda uzrokuje povlačenje tla, iscrpljivanje staništa i štete na infrastrukturi pri čemu se mogući gubitci procjenjuju na stotine milijardi eura.

Površina arktičkog leda smanjila se u veljači 2017. godine za 40 000 kvadratnih kilometara u odnosu na veljaču 2016. godine. Trenutna površina 14,28 milijuna kilometara kvadratnih, što je najniža površina za veljaču u zadnjih 38 godina satelitskog mjerenja, kako izvještava Američki centar za podatke o snijegu i ledu. Temperature na Arktiku dosežu rekordne visine u zimskim mjesecima, temperature su čak 33 Celzijeva stupnja više od prosjeka na području ruskog Arktika, a u ostalim područjima i do 20 stupnjeva.

Zagrijavanje arktičke kape smanjilo je temperaturnu razliku Arktika i nižih zemljopisnih širina, a to je upravo utjecalo i na razarajuće poplave u Pakistanu 2010. godine, od čega je smrtno stradalo 2000 ljudi, a pogođeni su milijuni kao i na toplinski val u Rusiji iste godine, koji je odnio 50 000 života i izbrisao oko 15 milijardi dolara vrijedne usjeve, navodi Guardian.

Smanjenje ledenih površina kao posljedica globalnog zatopljenja nesumnjivo utječe i na životinjski svijet tog područja. Vrste poput polarnih medvjeda, tuljana i morskih ptica neposredno su ugrožene i teško će se prilagođavati ljetnim temperaturama. Ove vrste ovise o ledu, na njemu žive, razmnožavaju se i čiste na njemu, a ledene platforme služe im i za otisnuće u morske vode u lovu na plijen. Organizacija Greenpeace u jednom od svojih projekata pod nazivom ‘Spasimo Arktik’ svjetske lidere nastoji osvijestiti i potaknuti na stvaranje zaštićenih životinjskih utočišta na nenaseljenim dijelovima oko Sjevernog pola, zabranu bušenja nafte i štetnog ribolova u arktičkim vodama.

Budi dio generacije koja će zaustaviti upotrebu fosilnih goriva, potpiši PETICIJU protiv bušenja nafte na Arktiku!

Budući da je Europska unija već dugo aktivno prisutna na Arktiku, klimatske promjene utjecale su i na potez Europske komisije koja je u travnju 2016. godine zajedno s Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Federicom Mogherini, predstavila Zajedničku komunikaciju o Integriranoj politici EU-a za Arktik. Cilj takve integrirane politike bio bi poboljšanje međunarodne suradnje u načinu odgovora na učinke klimatskih promjena, promicanje održivog razvoja te poboljšanje ekonomske, socijalne te ekološke otpornosti društava na Arktiku.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ožujku usvojen je tekst rezolucije o Integriranoj politici EU-a za Arktik, a zastupnik Zelenih/ESS-a Davor Škrlec u svom je parlamentarnom govoru pozdravio Izvješće o predstavljenoj politici te naglasio kako se problemi i izazovi Arktika moraju shvatiti ozbiljno te kako oni nisu samo regionalni problem. Također je upozorio na neprihvatljivo djelovanje industrije koja topljenje arktičkog leda doživljava kao priliku za aktivnosti koje će imati još pogubnije posljedice po okoliš i ekosustave tog područja, te se založio za moratorij na djelatnosti crpljenja na Arktiku te industrijsko iskorištavanje morske regije, upravo kao načina  zaštite prirodnih resursa te regije.

Povezani članci