Zahtjevi Zelenih/ESS-a vezani uz konferenciju o klimatskim promjenama (COP24)

Tijekom prosinca će se u Katowicama u Poljskoj okupiti čelnici država na UN Konferenciji o klimatskih promjena (COP24). Sve zemlje svijeta, uključujući države članice EU-a, moraju se obvezati da će do 2020. godine predvidjeti veće klimatske ciljeve za 2030. godinu. To znači ostajanje ispod granice od 1,5°C, kao što je navedeno u mjerodavnom izvješću Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC). EU se treba obvezati na značajno povećanje dugoročnih ciljeva, kao i onih do 2030. godine.

Tri važne teme o kojima će se raspravljati:

  • “PARIŠKI PRAVILNIK” – Čak i ako će biti tehnički, usuglašavanje robusnog ‘pravilnika’ bit će ključno za provedbu Pariškog sporazuma jer predstavlja smjernice na koji način će se implementirati globalni pakt o klimi. Kompromis koji treba pronaći mora biti sposoban osigurati da se poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje emisija, prilagodbu klimatskim promjenama i apostrofiranje gubitaka i šteta. Dodatna pravila za olakšavanje nesmetanog prijenosa financijskih sredstava, tehnologije i podrške izgradnji kapaciteta u najmanje razvijenim zemljama i drugim zemljama u razvoju bit će jednako važna za postizanje ciljeva iz Pariza.
  • GLOBAL STOCKTAKE [1] U Parizu je dogovoreno da zemlje tijekom vremena podignu svoje zalaganje za klimu koristeći petogodišnje cikluse revizije. Prvi takav proces revizije, nazvan Talanoa Dialogue, traje tijekom 2018. godine i ima za cilj razmotriti kolektivne napore u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma. Ovogodišnji klimatski pregovori trebaju poslati jasne signale zemljama da ojačaju svoje obveze prema klimi do 2020. godine.
  • FINANCIJE – Vrlo važan dio pregovora i ključna tema za održavanje povjerenja pružanjem odgovarajuće financijske pomoći zemljama u razvoju za rješavanje klimatskih promjena. Razvijene zemlje dogovorile su potrošiti ukupno 100 milijardi dolara (86 milijardi eura) godišnje – uključujući sredstva i pomoć u razvoju – na zaštitu klime u siromašnijim zemljama. Zemlje u razvoju žele da razvijene zemlje povećaju svoju potrošnju i izvještavaju o tome u kojoj mjeri su ispunile svoje obveze svake dvije godine, kako bi zemlje u razvoju mogle predvidjeti koliko novca dolazi. Veliki je problem povjerenja u ovom slučaju [2].

Ovaj COP24 ima za cilj pretvoriti obveze preuzete Pariškim sporazumom u akciju, ne smijemo propustiti ovu priliku.

Zahtjevi Zelenih/ESS-a za EU-u – PONOVNO BUDIMO LIDERI!

  • EU-u mora djelovati na upozorenja novog izvješća IPCC-a kako bi naš svijet održao na 1,5°C tako da u velikoj mjeri poveća ciljeve EU-a za 2030. godinu

Do 2030. godine, globalne emisije morat će se prepoloviti kako bi imali pristojnu šansu da ostanemo ispod 1,5°C. Budući da EU treba smanjiti emisije mnogo brže od ostatka svijeta, ona mora povećati svoj cilj za 2030. godinu čak i za više od 55% smanjenja kojeg traže neke države članice i Europski parlament. Također, EU treba usvojiti akcijski plan za ovaj proces kojeg bi trebali finalizirati šefova država i vlade država članica prije svjetskog summita o klimi kojeg organiziraju Ujedinjeni narodi u rujnu 2019. godine.

  • Europska unija mora predvoditi u namjeri smanjivanja emisija do nulte razine do 2050. godine

Nedavno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) je jasno istaknulo važnost smanjivanja globalnih emisija do nulte razine najkasnije do 2050. godine, ukoliko želimo ostati ispod granice 1.5°C. Obvezivanje višim i dugoročnim ciljevima za razdoblje do 2030. godine bi bio jasan znak potrebnog klimatskog vodstva u kojem se EU treba iskazati. Trenutno je EU daleko od ispunjavanja svojih dužnosti Pariškog sporazuma koji je obavezuje na smanjivanje emisija u bržem ritmu od ostalih potpisnica sporazuma, što svakako ne odražava vodeću ulogu koju bi EU trebala imati. Ne samo da su EU ciljevi preslabi da bi postigli ispunjavanje pariških obveza, EU emisije i potrošnja energije treću godinu za redom su u porastu.

  • Poticanje zelenog financiranja i ukidanja potpore fosilnim gorivima

Odgovarajuće klimatsko financiranje je kamen temeljac učinkovite klimatske politike. Potrebno je ostvariti niskougljičnu tranziciju na sjeveru te zatim postaviti i jug na isti put prema tranziciji. Svjetske vlade moraju održati svoje obećanje o izdvajanju 100 milijardi dolara godišnje na klimatske ambicije, a EU mora predvoditi u toj ambiciji.

Danas se ulaganja u obnovljivu energiju smanjuju. Mnogo država članica ne uspijeva ispuniti svoje klimatske i energetske ciljeve kako bi na domaćem planu ostvarili pravu promjenu. Da bi vratila svoju ulogu globalnog klimatskog lidera, u budućnosti EU treba značajno povećati svoje ciljeve te ubrzati smanjenje trenutne razine emisija. Kako bismo ukinuli eksploataciju ugljena, kao i javne potpore fosilnim gorivima, te ubrzali razvoj obnovljive energije, potrebno je poduzeti jake mjere. Kako bismo zadržali porast globalne temperature ispod 1.5°C, trebamo odvažnije djelovanje i više ciljeve, ne samo jedno od navedenog dvoje.

  • Budimo glas pro-klimatskog društva koji se širi cijelim teritorijem te poziva na pravednu tranziciju u kojoj najveći onečišćivači plaćaju prvi

Krajnje je vrijeme za pravo vodstvo i hitnu akciju u našim zajednicama, društvu i gospodarstvu.  Trebali bismo pronaći način na koji ćemo osigurati da velike kompanije zapravo plaćaju za štetu koju nanose klimi i okolišu. Pravedna tranzicija je ona koja nikoga ne ostavlja po strani, koja daje sigurnost i perspektivu građanima, radnicima i zajednicama pogođenima tranzicijom, te osigurava da sve strane društva koriste dobrobiti tranzicije, a ne samo rijetki sretnici.

[1] Sveobuhvatna petogodišnja procjena napretka u klimatskim akcijama – Global Stocktake – bitan je dio mehanizma Pariškoga sporazuma za održavanje ograničenja od 1,5°C i ostalih ciljeva Pariškog sporazuma.

[2] Dosad je više od 10 milijardi dolara založeno u Zeleni klimatski fond, od čega je do sada isplaćeno 3,5 milijarde dolara.

Izvor: Greens/EFA

Povezani članci