Zastupnici pozvali Komisiju na borbu protiv ilegalne trgovine i krijumčarenja kućnih ljubimaca

Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Davor Škrlec, zajedno sa zastupnicima svih političkih grupacija, uputio je pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, prvom potpredsjedniku Frans Timmermansu i povjereniku za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitisu, kojim traži hitno donošenje Akcijskog plana za borbu protiv ilegalne trgovine i krijumčarenja kućnih ljubimaca, psa i mačaka, na području Europske unije. Problem krijumčarenja nije samo pitanje dobrobiti životinja već pitanje sigurnosti javnog zdravlja, zaštite prava potrošača i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Pismo u cijelosti donosimo u nastavku.

Poštovani predsjedniče Juncker,

Pišemo Vam glede zabrinjavajućeg problema koji se tiče unosne nezakonite trgovina psima i mačkama unutar EU. Kao što ste i sami svjesni, navedeni problem implicira na mnogo više nepravilnosti od onih koje se tiču samog zdravlja životinja te se stoga mora promatrati mnogo šire od prizme dobrobiti životinja. Nezakonita trgovina životinjama utječe također i na javno zdravlje, zaštitu potrošača te nesmetano funkcioniranje unutarnjeg EU tržišta. Stoga pozivamo Europsku komisiju da preuzme vodstvo u pripremi koordiniranog pristupa navedenom problemu izradom Akcijskog plana kojim će riješiti problem nezakonite trgovine psima i mačkama u EU.

Dobrobit kućnih ljubimaca uključenih u komercijalne prakse je tema od izrazite važnosti za mnoge građane EU-a. Čak 18% EU kućanstava posjeduje psa, dok njih 26% posjeduje mačku. Mnogi građani su zabrinuti užasnim uvjetima uzgoja i prijevoza kroz koje tisuće mačjih i psećih mladunčadi mora prolaziti zbog nezakonite prodaje. To, nadalje, rezultira doživotnim zdravstvenim problemima životinja ili problema u ponašanju istih. Prema podacima Special Barometera, 74% Europljana vjeruje da bi dobrobit kućnih ljubimaca trebala biti bolje zaštićena nego što je trenutno slučaj.

Nedavno objavljeno istraživanje o dobrobiti psećih i mačjih vrsta uključenih u komercijalne prakse, financirano od strane Europske komisije, upućuje na niz zabrinjavajućih područja istog problema, te za koje optimalno rješenje postoji tek na razini čitave Europske unije. Studija procjenjuje da se među državama članicama na mjesečnoj razini trguje s oko 46 000 psećih vrsta. Brojne nevladine organizacije koje svoj rad posvećuju povećavanju dobrobiti životinja su procijenili kako je stvarna brojka još veća, ali rezultati navedene studije otkrivaju oštar kontrast, odnosno nesrazmjer, s registracijama u TRACES sustavu Europske komisije. Navedeni sustav je u 2014.godini  registrirao ukupno samo 20 779 psećih i 2 287 mačjih vrsta uključenih u unutarnju EU trgovinu. Značajna razlika među ovim brojevima je predmet velike brige i važnosti te upućuje na razmjer trgovanja navedenim vrstama izvan služenog registracijskog sustava. Drugim riječima, EU Pet Travel Scheme, je beskrupulozno zloupotrebljavan od strane pojedinaca koji vrše nezakonitu trgovinu psećim i mačjim vrstama na području čitave Europske unije.

Što se tiče javnog zdravlja, možemo govoriti o raznim rizicima povezanih s ilegalnom trgovinom kućnih ljubimaca. Takvi uključuju uvođenje bjesnoće iz endemskih Europskih geografskih predjela u zemlje u kojima nije do tog trenutka zabilježen taj problem, isto kao i dovođenje parazita Echinococcus multilocularis zbog neodržavanja higijene životinja. Spomenuti uvjeti mogu također dovesti i do drugih uzročnika bolesti koji nisu obuhvaćeni zakonodavstvom Europske unije, kao što je lišmanijaza. Također, s porastom online prodaje kućnih ljubimaca povećava se rizik izlaganja građana nizu  uzročnika bolesti. 

Što se pak tiče zaštite potrošača, u okviru postojećeg EU zakonodavstva, potrošačima se odobrava i garantira rok od šest mjeseci unutar kojeg mogu prijaviti bilo kakve nedostatke i nepravilnosti. Kada govorimo o životinjama, navedena regulative ne osigurava zaštitu potrošača jer  nasljeđeni poremećaji i problem u ponašanju njihovih kućnih ljubimaca često nastupe tek kasnije. Novi vlasnik kućnog ljubimca ne može sasvim lako vratiti “oštećenog” ljubimca, prije svega zbog emocionalne veze koja je već stvorena između čovjeka i životinje te su stoga nerijetko vlasnici životinja ostavljeni s visokim troškovima čestih posjeta veterinarima. Posljednje je često i glavni razlog napuštanja životinja. Ako smo u mogućnosti regulirati druga područja koja se direktno svakodnevno tiču EU građana, kao što su sigurnost hrane te prava povrata neispravnih elektroničkih naprava, trebali bismo također osigurati mogućnost adekvatne zaštite potrošačkih prava prilikom kupovine kućnih ljubimaca.

Sva navedena pitanja mogu imati negativne implikacije na unutarnje tržište. Spomenuta studija o dobrobiti pasa i mačaka vrsta u komercijalnim praksama je utvrdila da različiti standardi i pravila o dobrobiti životinja u državama članicama uzrokuju narušavanje nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ponajprije iz razloga što se ekonomska vrijednost ljubimaca provodi drugačije unutar istog tržišta. Visoki standardi dobrobiti životinja u nekim državama članicama povećavaju i samu cijenu te tako dovode do konkurentske prednosti za one tvrtke koje posluju u državama članicama s nižim standardima. Ovakva situacija nepravednog tržišnog natjecanja ima istovrsni utjecaj na restrikcije pri uvoz-izvoz uslugama među državama članicama. Stoga bi Europska komisija trebala što prije djelovati kako bi riješila prijetnje nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg EU tržišta u ovom pogledu.

Rješavanje ilegalne trgovine psima i mačkama zahtijeva sveobuhvatan pristup te uključivanje Europske komisije, Europskog parlamenta i država članica, ali isto tako i agencija, graničnih prijelaza te veterinarskih tijela. Drugi dionici, kao što su veterinarske udruge i nevladine organizacije za dobrobit životinja također imaju važnu ulogu u čitavom procesu, poglavito u dijeljenju svojih usluga i znanja te istraživačkih podataka. Stoga pozivamo Europsku komisiju na preuzimanje vodstva u koordiniranju pristupa i donošenju Akcijskog plana koji će pridonijeti zaustavljanju ilegalne trgovine psima i mačkama u EU.

Akcijski plan treba obuhvatiti sljedeće: zdravlje i dobrobit životinja, javno zdravlje, zaštitu potrošača, unutarnje tržište te posebnu pažnju posvetiti problemu ilegalne trgovine.

Samo kroz koordinirani pristup uistinu možemo zadati udarac ovoj trgovini i zaštiti dobrobiti, ne samo milijuna životinja koje žive tako blizu nas, već i milijuna građana čija dobrobit i prava su svakodnevno narušeni beskrupuloznim prijestupnim radnjama pojedinaca i grupa. Stoga bismo ovim putem željeli zatražiti da se pitanje akcijskog plana o ilegalnoj trgovini psima i mačkama u EU stavi na dnevni red Europske komisije u što skorijem roku.

Za kraj Vam želimo zahvaliti na pozornosti, a mi vjerujemo da zajedno možemo uspješno riješiti problem nezakonite trgovine kućnim ljubimcima te, shodno tome, vratiti povjerenje građana u sposobnost europskih donositelja odluka u osiguravanju najbolje zaštite Europljana te njihovih kućanstava diljem Europske unije.

Zastupnici u Europskom parlamentu:

Sirpa Pietikäinen (EPP, Finland)

Petras Auštrevičius (ALDE, Lithuania)

Georges Bach (EPP, Luxembourg)

Brando Benifei  (S&D, Italy)

Lynn Boylan (GUE/NGL, Ireland)

Nicola Caputo (S&D, Italy)

Matt Carthy (GUE/NGL, Ireland)

Mark Demesmaeker (ECR, Belgium)

Isabella De Monte (S&D, Italy)

Anneliese Dodds (S&D, United Kingdom)

Stefan Eck (GUE/NGL, Germany)

Jill Evans (Greens/EFA, United Kingdom)

Jacqueline Foster (ECR, United Kingdom)

Julie Girling (ECR, United Kingdom)

Michela Giuffrida (S&D, Italy)

Heidi Hautala (Greens/EFA, Finland)

Anja Hazekamp (GUE/NGL, Netherlands)

Tunne Kelam (EPP, Estonia)

Kateřina Konečná (GUE/NGL, Czech Republic)

Stefano Maullu (EPP, Italy)

Marlene Mizzi (S&D, Malta)

Maria Noichl (S&D, Germany)

Younous Omarjee (GUE/NGL, France)

Urmas Paet (ALDE, Estonia)

Pavel Poc (S&D, Czech Republic)

Emil Radev (EPP, Bulgaria)

Sofia Ribeiro (EPP, Portugal)

Liliana Rodrigues (S&D, Portugal)

Annie Schreijer-Pierik (EPP, Netherlands)

Davor Škrlec (Greens/EFA, Croatia)

Renate Sommer (EPP, Germany)

Bart Staes (Greens/EFA, Belgium)

Charles Tannock (ECR, United Kingdom)

Josep-Maria Terricabras (Greens/EFA, Spain)

Ramon Tremosa i Balcells (ALDE, Spain)

Kathleen Van Brempt (S&D, Belgium)

Derek Vaughan (S&D, United Kingdom)

Julie Ward (S&D, United Kingdom)

Povezani članci