Na Odboru za regionalni razvoj 17. lipnja zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u razmatranju nacrta izvješća strategije Europske unije za jadransku i jonsku regiju. Izvjestitelj u sjeni za spomenuto izvješće je i zastupnik ORaH-a Davor Škrlec.
Na početku svog izlaganja, zastupnik Škrlec zahvalio je izvjestitelju Ivanu Jakovčiću na dobroj podlozi koju je napravio u obliku svog izvješća gdje sada mogu kroz amandmane značajno poboljšati njegov sadržaj. Također je naglasio i dobru suradnju koju su imali do sada kroz sastanke izvjestitelja u sjeni. Zastupnik Škrlec obrazložio je na Odboru po poglavljima izvješća svoje amandmane.
Prekogranična suradnja država regije i zeleni rast
“U ovim općim razmatranjima smatram kako treba staviti težište na važnost koordinacije unutar regije, a za to imamo dobre primjere u baltičkim zemljama i u dunavskoj regiji kako se može uspostaviti jedno upravljačko tijelo koje vodi brigu oko toga da se zajedničkim naporima svih država koje se nalaze u makroregiji ostvare ciljevi Strategije. Kada govorimo o financijskim sredstvima, naravno da je korisno potaknuti Europsku investicijsku banku, europske fondove i Junckerov investicijski fond za ulaganje u regije. Međutim, mislim da je važno istaknuti prekograničnu suradnju, pogotovo jer se radi o državama članicama i onima koje nisu članice, ali imaju pretpristupne fondove na raspolaganju i koje mogu zajedno kroz jednu sinergiju s državama članicama korisno upotrijebiti baš u postizanju ciljeva koje je zacrtala Strategija.”
Zastupnik Škrlec smatra kako će financiranje iz Europske investicijske banke biti puno lakše ako se ostvaruje agregacija projekata unutar države članice i u prekograničnoj suradnji jer oni mogu značajno doprinijeti postizanju ciljeva.
“Ali ono što je jako važno, što je i cilj Junckerovog investicijskog plana, da se privuku privatne investicije koje će još više ubrzati proces jer su puno prilagodljivi i agilniji u realizaciji projekata. Ono što nam treba biti primarno u tom razmišljaju je da makroregija ima jedan bogati prirodni kapital koji je sačuvan i taj kapital trebamo i dalje čuvati kroz provođenje strategije Europa 2020. u kojoj je jedan od glavnih stupova i zeleni rast. Upravo kroz zelenu ekonomiju i zelene poslove možemo osigurati razvoj regije.” – ističe zastupnik Škrlec.
Održivo ribarstvo i tradicionalna proizvodnja zdrave hrane
U sljedećem poglavlju koji govori o plavom rastu, zastupnik ORaH-a je rekao da tu treba malo jače istaknuti Zajedničku ribarstvenu politiku zbog toga što ona i kroz svoj zasebni fond, ali i kroz druge fondove koji su vezani na nju, a tiče se i zaštite okoliša i poticanja poduzetništva, treba raditi na tome da održivo ribarstvo bude temeljna djelatnost zajedno s tradicionalnom proizvodnjom zdrave hrane u makroregiji.
“Potrebno je sačuvati taj prirodni kapital kojeg imamo jer ako idemo gledati ribarstvo, po brojkama s kojima raspolažem, Europska unija uvozi negdje oko 40 posto ribe koju konzumira. A nama se riblji fond u području Jadrana i Jonskog mora smanjuje, unatoč tome što imamo veliko bogatsvo koje možemo iskoristiti upravo za proizvodnju zdrave hrane. Da ne bi sve ostalo samo na hrani i ribi u plavom rastu, potrebno je napraviti jednu sinergiju između proizvodnje čiste energije i proizvodnje zdrave hrane, i na otocima i u unutrašnjosti. Ne zaboravimo kako se morski dio jako oslanja na unutrašnjost, odnosno na one države koje nemaju pristup moru. Tu imamo već dobrih primjera iz Europske komisije kako postoje projekti koji mogu već ići u realizaciju u smjeru sinergije između akvakulture i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.”
Brza željeznica je žila kucavica održivog transporta
Što se tiče povezivanja regije, zastupnik Škrlec smatra kako naša makroregija ima nedostatak postojanja brze željeznice. “Mi nemamo high speed railway u Jugoistočnoj Europi i trebali bi poraditi na tome da to bude jedna od žila kucavica transporta pored Jadransko-jonske autoceste.” – kaže Škrlec.
Dalje navodeći, zastupnik je na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta istaknuo kako imamo jedan problem koji je vjerojatno vezan za cijelu regiju, a to je problem gospodarenja otpadom i onečišćenja mora.
“Imamo dobar primjer na zapadu, a to je primjer Barcelone koja je kao smart city pokrenula jako puno dobrih inovativnih projekata gdje je, između ostalog, i ulaganje u energetsku infrastrukturu i energetsku učinkovitost u gradovima. Ali ne smijemo zaboraviti ruralni dio i otoke zbog toga što je tamo kapitalna investicija puno veća nego što je to u gradskim sredinama i oni stoga zahtijevaju posebnu pažnju kada se govori o njihovom razvoju i financiranju. Što se tiče okoliša, ne smijemo zaboraviti rijeke i jezera koja utječu u Jadransko i Jonsko more. Unutar država članica i onih koje nisu države članice, a nalaze se u makroregiji, ima velikih vodenim površina, a koje također predstavljaju jedan prirodni kapital i resurs osim energetskog i za proizvodnju zdrave hrane.” – navodi Škrlec.
Direktive EU-a za istraživanje i eksploataciju nafte i plina
Zastupnik ORaH-a osvrnuo se i na energetski dio Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju. Ako govorimo kako je potrebno promicati obnovljive izvore energije i ulagati u energetsku učinkovitost, zastupnik Škrlec smatra kako izgradnja LNG terminala jest jedan od načina za povećanje energetske sigurnosti Europske unije, a ne samo makroregije. Također se osvrnuo na projekte istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, kako postojećih s talijanske strane tako i inicijativa u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji.
“Svi moraju poštivati direktive Europske unije koje propisuju izradu pomorske strategije, odnosno jednog održivog gospodarenja morskim područjem gdje se mora uvažiti utjecaj svega toga na postojeće gospodarske sektore, pogotovo ove koji su jako osjetljivi, a vezani su uz plavi rast sto sam prije spomenuo. I naravno, na stroge kriterije pridržavanja implementacije svega što propisuje Direktiva za priobalnu eksploataciju nafte i plina gdje je jedna od ključnih stvari nedostatak kapaciteta u državama za prevenciju i moguće nesreće koje se mogu dogoditi u istraživačkom postupku. Od trenutka kad su te direktive izglasane i kad su postale važeće do trenutka kad ih država implementira, potrebno je napraviti reviziju svih projekata koji su pokrenuti jer oni ulaze u jedno sivo područje. U vrijeme kada legislativa nije završena nastoje utrčati u teren dok nisu definirana pravila, a imaju veliki utjecaj na naš okoliš.” – napominje Škrlec.
Borba protiv klimatskih promjena, održivi turizam i energetska neovisnost otoka
“Također, sve inicijative koje su vezane za izgradnju termoeletrana na ugljen, pogotovo one koje su na uvozni ugljen, tu moramo i države članice i one koje nisu staviti u funkciju borbe protiv klimatskih promjena. Potrebno je motivirati ih, počevši od toga da države članice imaju pravo na svoj energetski mix, ali moraju ići u smjeru politike ostvarenja ciljeva Europske unije 2030. godine, a bez takve politike koju treba sada krenuti provoditi oni se neće moći ostvariti. Ja bih predložio da se izradi jedna makroregionalna strategija borbe protiv klimatskih promjena jer smo bili svjedoci i velikih poplava i drugih elementarnih nepogoda u cijeloj regiji te uspostava fonda solidarnosti koji bi trebao služiti i za prevenciju, adaptaciju, ali i za pomoć državama ukoliko dođe do ekonomskih posljedica klimatskih promjena.” – smatra Škrlec.
Zastupnik kaže kako je jedan od temeljnih stupova održivog turizma i promoviranje održivog transporta.
“Turisti su dosta mobilni kada se nalaze u sredini u kojoj ljetuju. Promicanje održivog transporta i promicanje lokalno ili regionalno proizvedene hrane jer se time i promovira način smanjivanja ugljičnog otiska u okoliš. Ne smijemo zaboraviti da Jadran i Jonsko more imaju otoke i da već imamo dobre inicijative oko energetske neovisnosti otoka temeljene baš na obnovljivim izvorima energije. Tu je primjer Krk, imamo LNG terminal, ali i lokalnu zajednicu koja potiče lokalne inicijave za ostvarenje energetske neovisnosti otoka.
Za kraj svog izlaganja, zastupnik Škrlec spomenuo je nacionalne parkove i parkove prirode koji su jedan temelj za edukaciju sadašnjih i budućih generacija kako voditi brigu o okolišu i o onome što trebamo ostaviti za budućnost.