Komisija poziva Hrvatsku da ispravno prenese propise EU-a o zaštiti prirode u svoje nacionalno zakonodavstvo

Krajem prošlog tjedna Europska komisija predstavila je novi Akcijski plan za poboljšanje zaštite prirode i biološke raznolikosti u Europskoj uniji koji obuhvaća 15 mjera koje će biti provedene do 2019. godine kako bi se poboljšala provedba Direktive o staništima i Direktive o pticama, vodećih direktiva EU-a o zaštiti prirode.

Nakon što je ustanovila ozbiljne nedostatke u hrvatskom zakonodavstvu u pogledu obveza zaštite područja i vrsta, Komisija je Hrvatskoj u veljači, travnju i rujnu 2016. poslala službene opomene, a ovoga puta ponovno je zatražila od Hrvatske da u potpunosti prenese propise EU-a o očuvanju divljih ptica, prirodnih staništa i zaštiti divlje flore i faune u svoje nacionalno zakonodavstvo. Propisi EU-a o pticama i staništima temelj su europske politike očuvanja prirode kojima je uspostavljena ekološka mreža Natura 2000 zaštićenih područja koja pokriva više od 18% kopnene i 6% morske površine EU-a. Samo ova zaštićena područja, zahvaljujući pružanju usluga ekosustava kao što su skladištenje ugljika, pročišćavanje vode, oprašivanje i turizam, imaju udjel u BDP-u EU-a između 1,7 i 2,5%. Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Davor Škrlec pozdravlja u ime Zelenih predanost Komisije u donošenju Akcijskog plana za ispravljanje provedbenih nedostataka koji se odnose na direktive o prirodi.

“Komisija je upozorila kako nadležna tijela u Hrvatskoj još uvijek nisu na odgovarajući način prenijela obvezu izbjegavanja pogoršanja zaštićenih staništa i znatnog uznemiravanja zaštićenih vrsta niti su osigurala ispravnu procjenu određenih planova na područjima mreže Natura 2000. Komisija navodi kako su u hrvatsko zakonodavstvo uvedeni novi izuzeci koji nisu predviđeni direktivama, čime se umanjuje razina zaštite. Budući da Hrvatska i dalje odlaže donošenje izmjena glavne nacionalne mjere kojom se prenose dvije direktive u području zaštite prirode, Komisija sada šalje posljednja upozorenja u oba predmeta. Ako Hrvatska ne postupi u skladu s tim u roku od dva mjeseca, predmet se može uputiti Sudu Europske unije. Novim Akcijskim planom važno je pružiti učinkovitu podršku nacionalnim i regionalnim akterima te poboljšati inspekcije zaštite okoliša, uključujući nadležnost i izgradnju kapaciteta te bolju raspodjelu resursa. Potrebno je ojačati odgovornost direktiva za okoliš i osigurati da se u sve infrastrukturne projekte ugrade odgovarajuće mjere zaštite okoliša. Također, EU ne može ostaviti financiranje investicija isključivo lokalnim akterima. Biološka raznolikost mora biti uključena u proračun EU-a iza 2020. godine, a to će zasigurno zahtijevati daljnje proširenje programa LIFE.” – rekao je Škrlec.