Nema financiranja tehnologija koje će ugroziti obvezujuće ciljeve recikliranja

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u siječnju je uputio prioritetno pitanje Europskoj komisiji koja novim zakonodavnim paketom kružne ekonomije planira ograničiti financiranje iz europskih fondova za spalionice i postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO) samo na izvanredne slučajeve. U svom odgovoru zastupniku Škrlecu na pitanje kako će se Komisija postaviti prema postojećim projektima izgradnje navedenih postrojenja, povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu navela je kako Komisija preispituje planove gospodarenja otpadom država članica kako bi osigurala da su u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a o otpadu.

Pravnim okvirom  reformirane kohezijske politike EU-a za razdoblje 2014. – 2020. zahtijeva se ispunjavanje određenih preduvjeta (ex-ante) za financiranje kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje potpore Europske unije.

“Prema stajalištu Komisije, za sektor otpada to znači kako planirane mjere u operativnim programima moraju biti u skladu s planovima gospodarenja otpadom koje izrađuju države članice kako bi ostvarile svoje ciljeve u području recikliranja. Na temelju toga prednost se daje aktivnostima i projektima kojima se promiče odvojeno prikupljanje, recikliranje, kompostiranje i pretvaranje otpada, koji se ne može reciklirati, u energiju. Ovo je potvrda da predloženim promjenama u gospodarenju otpadom prema načelima kružne ekonomije Hrvatska nakon nekoliko nepovratno izgubljenih godina konačno ima ministra zaštite okoliša koji razumije politiku Europske unije i kako ju optimalno iskoristiti za dobrobit  Hrvatske i njezinih građana. Sada bi ministri poduzetništva i gospodarstva također trebali prepoznati i podržati ove pozitivne promjene koje stvaraju lokalna radna mjesta u Hrvatskoj i odmaknuti se od svog upornog zagovaranja korištenja fosilnih goriva.” – navodi Škrlec.

Na pitanje hoće li, i kako, Komisija utjecati na promjenu planova gospodarenja otpadom država članica u kojima su MBO postrojenja i spalionice navedeni kao strateški projekti, iz odgovora povjerenice Creţu zastupnik Škrlec smatra kako je jasno da Grad Zagreb može zaboraviti spalionicu jer, prema nedavno objavljenim podacima, reciklira tek 1% otpada.

“U tom pogledu, financiranje novih postrojenja za spaljivanje ili mehaničko-biološku obradu odobrava se u ograničenom broju veoma opravdanih slučajeva u kojima ne postoji rizik prekomjernog kapaciteta te se u potpunosti poštuju ciljevi hijerarhije otpada. Sve su to ključna načela paketa za kružnu ekonomiju koja su u velikoj mjeri već uključena u postojeće sporazume o partnerstvu i programe u okviru kohezijske politike EU-a. U okviru podijeljenog upravljanja Komisija preispituje samo projekte čiji ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 50 milijuna eura. Ako se projekti za izgradnju postrojenja kakve spominje uvaženi zastupnik prijave Komisiji za financiranje u okviru kohezijske politike EU-a u programskom razdoblju 2014. – 2020., Komisija će ih ocijeniti na temelju prethodno opisanog okvira.” – odgovorila je Creţu.

Povezani članci