Novim pravilima moramo uskladiti rudarenje i zaštitu okoliša

Europska komisija mora poslušati zahtjeve Europskog parlamenta o zabrani cijanida, kaže Škrlec.

Rudarski otpad predstavlja 30 posto ukupnog otpada u Europskoj uniji. Kružna ekonomija mora riješiti ovaj problem iz perspektive produženog “životnog ciklusa” materijala. Zakonodavni okvir o otpadu već je pripremio put za uspostavu jednakih uvjeta, što je od velike važnosti za daljnju uspostavu sekundarnog tržišta sirovinama. Razina tehnološkog razvitka država članica se razlikuje. Dok se otpad u jednoj državi članici smatra smećem, u drugoj on može predstavljati vrijedan resurs. Stoga je potrebno razviti usklađene kriterije na razini Europske unije kojima ćemo poticati duži “rok trajanja” određenih materijala.

Podržavam referentni dokument o najbolje raspoloživim tehnikama (BREF) koji je razvila Europska komisija, pogotovo u vidu značajnog tehnološkog napretka otkako je Direktiva o rudarskom otpadu ugledala svjetlo dana. Navedeni dokument bi svakako trebao uzeti u obzir kružnu ekonomiju. Pozivam stoga Komisiju da u što skorijem roku poduzme potrebne korake za što bolju provedbu principa kružne ekonomije.

Europski parlament zatražio je zabranu cijanida rezolucijom iz 2010. godine. Tada je Komisija pokušavala uvjeriti zastupnike Europskog parlamenta o nepostojanju adekvatne zamjene cijanida pri vađenju zlata iz rudnika te kako će njegova zabrana dovesti do diskontinuiteta provedbe procesa vađenja. Čak i tijekom nedavne razmjene mišljenja na naše izvješće, Komisija je inzistirala na tome da je upotreba cijanida sigurna, dok god se poštuje sama Direktiva.

Ipak, rizici za okoliš su i dalje visoki, osobito iz razloga što države članice imaju znčajne probleme u samom prijenosu Direktive o rudarskom otpadu. Recentne studije pokazuju da upotreba neotrovnog kukuruznog škroba može zamijeniti cijanid u slučaju rudnika zlata, te može biti i učinkovitija pri vađenju zlata. Nije jasno kako je Komisija mogla pogrešno shvatiti sistem izvještavanja. Mjesta za interpretaciju shvaćanja obveza izvještavanja država članica ne smije biti jer su post-katastrofalni utjecaji na okoliš i zdravlje sasvim jasni.

Izvještavanje mora biti transparentno kako bi nam ponudilo potpunu sliku o provedbi, što nadalje omogućuje i praćenje kvalitete, a potom i bolju provedbu same Direktive. Europska unija mora biti odgovorna i moralna te se oštro zauzeti da navedeni učinci ostanu neprihvatljivi. Ne smijemo izbjeći vlastite probleme te ih ostaviti na teret zemljama u razvoju. Svi bismo trebali iskoristiti ovu priliku te poboljšati provedbu Direktive o rudarskom otpadu. Konkretnije, trebali bismo se usredotočiti na poboljšanje praćenja i izvještavanja podataka.

Komisija treba razviti smjernice o provjeri i reviziji upitnika za izvještavanje. Zabrana rudarske tehnologije na bazi cijanida je zahtjev jasan još od 2010. godine kojeg Parlament danas opet ponavlja. Zastupnici ovaj put očekuju bolji odgovor Komisije. Europska unija odlučila je uspostaviti kružnu ekonomiju; sada je vrijeme da Komisija usmjeri u tom pravcu i ovu Direktivu o rudarskom otpadu te na taj način uskladi rudarstvo kao djelatnost sa zahtjevima okoliša.

Autor: Davor Škrlec

Izvor: The Parliament Magazine

Povezani članci