Pčele i pčelari: Osigurati dugoročnu strategiju za preživljavanje

Zastupnici traže države članice da više investiraju u zdravlje pčela, eliminiraju krivotvorenje meda i podupru pčelare u EU. 

Rezolucija poziva na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela.

Zastupnici pozivaju na:

  • uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela;
  • promicanje istraživačkih projekta europskog pčelarstva, te uključivanje svih relevantnih proizvođača lijekova u istraživanje lijekova za pčele;
  • ukidanje odobrenja onih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela.

Ojačati podršku pčelarima i promicati pčelinje proizvode

Potrebno je povećati financijsku potporu pčelarima za 50%, posebno kako bi se nadoknadili gubitci u proizvodnji profesionalnih pčelara i gubitci pčelinjih kolonija. Zastupnici pozdravljaju inicijativu „Europski medeni doručak” te potiču države članice da povećaju sudjelovanje lokalnih proizvođača meda u školskim programima, te korištenje meda u terapeutske svrhe.

Zaustaviti uvoz krivotvorenog meda

Kako bi se osiguralo da uvezeni med zadovoljava visoke standarde EU-a, potrebno je uskladiti granične inspekcije i provjere na jedinstvenim tržištu, testirati sav uvezeni med, te ojačati zahtjeve u pogledu sljedivosti meda. Med i drugi pčelinji proizvodi u budućim sporazumima o slobodnoj trgovini trebali bi se označiti kao „osjetljivi proizvodi” jer bi izravno tržišno natjecanje izložilo pčelarski sektor EU-a pretjeranom ili neodrživom pritisku. Zastupnici stoga traže od Komisije da te proizvode izuzme iz područja primjene sporazuma o slobodnoj trgovini.

U Europi ima oko 600 000 pčelara koji proizvode oko 200 tisuća tona meda godišnje, te je Europa drugi najveći svjetski proizvođač nakon Kine. U Hrvatskoj ima oko 12 526 pčelara. Najveći proizvođači u EU su Rumunjska, Španjolska i Mađarska, slijede Njemačka, Italija i Grčka. EU godišnje uvozi oko 200 000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine, Argentine i Meksika. Među uzorcima meda u državama članicama ispitanima u Zajedničkom istraživačkom centru otkriveno je da 20% uzoraka uzetih na vanjskim granicama EU-a ne odgovara EU kriterijima, a u 14% uzoraka otkriven je dodani šećer.

Neonikotinoidi: potvrđeni su rizici za pčele

Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina upotrebe pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. EFSA je ažurirala svoje procjene rizika za tri vrste neonikotinoida – klotianidin, imidakloprid i tiametoksam – koji su trenutno podložni ograničenjima u EU zbog prijetnje koju predstavljaju pčelama.

Ovi novi zaključci iz veljače 2018. godine ažuriraju one objavljene u 2013. godini, nakon čega je Europska komisija nametnula kontrolu uporabe ovih tvari. Nove procjene, koje ovaj put pokrivaju i divlje pčele – bumbare i solitarne pčele – kao i medonosne pčele, EFSA-ina jedinica za procjenu pesticida provela je uz opsežnu akciju prikupljanja podataka, uključujući sustavno pregledavanje literature, kako bi prikupila sve znanstvene dokaze objavljene od zadnje procjene. Također, tim je tijekom procjene primijenio dokument kojeg je razvila EFSA posebno za procjenu rizika pesticida i pčela.

Jose Tarazona, šef EFSA-ine jedinice za pesticide, rekao je: “Dostupnost ovako znatne količine podataka, kao i smjernica, omogućila nam je da donesemo vrlo detaljne zaključke. Postoji određena varijabilnost u zaključcima, zbog čimbenika poput pčelinjih vrsta, namjeravanog korištenja pesticida i načina izlaganja. Utvrđeni su mali rizici, ali sveukupno je potvrđen rizik za tri vrste pčela koje smo procijenili. “

EFSA je donijela svoje zaključke nakon održavanja dvije skupine odvojenih konzultacija s ekspertima na području pesticida u državama članicama. Stručnjaci su podržali zaključke. Kao i kod prijašnjih procjena, izlaganje pčela spornim tvarima procjenjivano je putem tri rute: ostataka u pčelinjem peludu i nektaru; emisiji prašine tijekom sjetve / primjene tretiranog sjemena; i potrošnja vode.

Sljedeći koraci

Zaključci EFSA-e bit će podijeljeni upraviteljima rizika iz Europske komisije i država članica koji će razmotriti moguće izmjene i dopune postojećih ograničenja uporabe ovih pesticida.

Zeleni/ESS: Spasimo pčele!

Europska komisija (DG ENVI) pokrenula je konzultacije kako bi prikupila mišljenja o opadanju oprašivača i kako bi informirala o razvoju inicijative EU-a o oprašivačima. Cilj inicijative je borba protiv opadanja populacije oprašivača koja je usredotočena na tri cilja: poboljšanje znanja; zaustavljanje uzroka opadanja (staništa, smanjenje rizika i utjecaja pesticida i poboljšanje procjene rizika pesticida); povećanje svijesti.

Kako bi informirala građane o razvoju ove inicijative, Komisija pokreće javne konzultacije na koje vas Zeleni/ESS pozivaju da reagirate do 5. travnja 2018. Važno je odgovoriti na konzultacije, iako namjere Komisije nisu precizno navedene, ali vjerojatno će dovesti do normativnog teksta koji bi omogućio praćenje opadanja oprašivača u EU.

Javno savjetovanje o inicijativi EU-a za oprašivače 

Cilj je ove inicijative odgovoriti na smanjenje broja oprašivača povećanjem učinkovitosti politika EU-a u korist oprašivača te povećanjem političke vidljivosti tog problema. Rješavanjem smanjenja broja oprašivača pridonijet će se nastojanjima EU-a da zaustavi gubitak biološke raznolikosti i provedbi ciljeva održivog razvoja. Ovim upitnikom željeli bismo prikupiti vaša stajališta o problemu i načinima na koje ga EU može riješiti. Pozivamo vas da ispunite upitnik bez obzira na vašu razinu stručnosti u tom području.

U Europi, oprašivači su prvenstveno insekti poput pčela, pršilica, leptira, moljaca, kornjaša i drugih vrsta muha. Njihov pad, koji je nejednako dokumentiran prema vrstama, u svakom slučaju dovodi do značajnog smanjenja oprašivanja od strane životinja, što je neophodno za raznolikost biljaka i hrane koja završava na našim tanjurima: 78% biljaka u Europi ovisi o životinjskom oprašivanju, te 84% usjeva ima korist od toga.

Ovo je prilika da date svoj doprinos! Sudjelujte u konzultacijama kako biste spasili pčele!

Ovdje ćete naći vodič pripremljen od strane stručnih NGO-a koji će vam pomoći da ispunite upitnik.

Povezani članci