Sedam razloga zašto zabraniti glifosat – vrijeme je da se suprotstavimo!

Što je glifosat i zašto bi nas trebao zabrinjavati?

Glifosat koji pronalazimo u herbicidima (proizvodima namijenjenima uništavanju nepoželjnih biljki kao što je, primjerice, korov) nedavno je postao najviše korištena poljoprivredna kemikalija svih vremena. Unatoč tome, postoji velika šansa da nikada niste čuli za njega, a divovi kemijske industrije bit će najsretniji ako tako i ostane. Zašto? Osim njegovog intenzivnog korištenja, glifosat se pokazao vrlo kontroverznim što je dovelo do porasta zabrinutosti o njegovoj sigurnoj upotrebi. Dozvola za korištenje glifosata u Europskoj uniji istječe krajem lipnja, stoga je ovo idealna prilika za Europsku komisiju da ga konačno i zabrani. Nažalost, Komisija je već iznijela svoje mišljenje u obliku prijedloga kojim se nastoji produžiti dozvola za korištenje glifosata do 2031. godine, što će ujedno biti i tema sastanka državnih dužnosnika država članica EU-a koji će se održati 7. i 8. ožujka u Bruxellesu.

Grupacija Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu, čiji je član zastupnik Davor Škrlec, pokrenula je kampanju navodeći sedam glavnih razloga zbog kojih bi glifosat trebao biti zabranjen u Europskoj uniji. Zbog nastojanja Komisije da predložene mjere budu usvojene u najkraćem mogućem roku, od vitalne je važnosti da se izvrši pritisak i javno iznesu argumenti protiv daljnje upotrebe glifosata.

1. Upotreba glifosata može ozbiljno narušiti zdravlje

U tijeku je goruća znastvena rasprava o tome je li glifosat kancerogena kemikalija. Dok je Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tvrdi upravo suprotno. Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Studije pokazuju kako herbicidi koji sadrže glifosat djeluju kao endokrini prekidači ili disruptori čime znatno utječu na lučenje hormona i na naš endokrini sustav što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Europska unija trebala bi zabraniti glifosat sve dok se ne dokaže njegova sigurna uporaba.

2. Glifosat također predstavlja prijetnju životinjama i biljkama

Ljudsko zdravlje nije jedino koje može pretrpjeti znatnu štetu zbog uporabe glifosata. EFSA je otkrila veliku dugoročnu opasnost za životinje, uključujući i domaće životinje kao što su krave i ovce. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

S obzirom na utjecaj koji glifosat ima na životinje i biološku raznolikost, EU treba odbaciti licencu za njegovu daljnju uporabu.

3. GMO i glifosat dvije su strane iste medalje

Glifosat i GMO možemo promatrati kao dvije strane istog novčića. Od 61 odobrenih GMO-a u Europskoj uniji za uvoz, više od polovice njih su biljke otporne na glifosat, dizajnirane da se tretiraju tim specifičnim herbicidom. Oboje su alati za istu vrstu poljoprivrede koja je intenzivna, štetna za okoliš i zdravlje te loša za lokalno gospodarstvo. Mnogi slučajevi raka i fizičke deformacije evidentirani su kod ljudi i životinja u Južnoj Americi gdje je na opsežnoj površini zemljišta uzgojena GM soja otporna na glifosate za izvoz stočne hrane u Europu.

Odbacivanjem glifosata možemo se zauzeti za zdravlje ljudi u Europskoj uniji i izvan nje, okoliš, pokazati podršku lokalnoj ekonomiji i zaustaviti širenje GMO-a.

4. Širenje štetnosti

Glifosat je štetan sam po sebi. No, herbicidi kao što je Monsantov proizvod Roundup sadrže koktele kemikalija koje mogu biti otrovnije od samog glifosata s još više rizika za poljoprivrednike, kao i širu populaciju.

Osim toga, “super korov” koji je otporan na glifosat već se proširio diljem SAD-a i Kanade zbog pretjerane upotrebe Roundup-a na GM usjeve otporne na glifosat. Za zaustavljanje širenja tih super korova, sve je više genetski modificiranih biljnih sorti odobreno za uporabu u komercijalne svrhe koje su otporne na više herbicida, uključujući vjerojatno više toksične i ekološki destruktivnije od samog glifosata.

Dozvola za uporabu glifosata pokreće niz dodatnih rizika koji se također mogu izbjeći njegovom zabranom.

5. Rupe u dokazima

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) naznačila je kao ‘kritičnu zabrinutost” činjenicu da je osam od ukupno 24 podnositelja zahtjeva, uključujući Monsanto, predstavilo specifikacije za glifosat koje nisu podržane toksikološkom procjenom. Drugim riječima, podaci ispitivanja koje su pružili podnositelji zahtjeva nisu se odnosili na tvari koje su htjeli prodati. U svom izvješću EFSA je navela 22 rupe u dokazima.

S obzirom na poznate i moguće rizike na zdravlje ljudi i životinja zbog glifosata, trebali bismo biti sigurni da imamo sve potrebne dokaze prije nego što ga odobrimo za široku upotrebu.

6. Nedostatak transparentnosti

Ne samo da postoje rupe u dokazima, već ključne studije bivaju skrivene od javnog promatranja. Glavni zaključci EFSA-inog izvješća u vezi kancerogenosti glifosata temelje se na tim neobjavljenim studijama koje su izradile same industrije. Neprihvatljivo je da te neobjavljene studije prevagnu u odnosu na javno dostupne informacije.

Nadalje, više od 80% nacionalnih stručnjaka uključenih u EU istraživanje glifosata odbilo je objavu svojih imena javnosti čime se izbjeglo procjenivanje mogućeg sukoba interesa.

Europska komisija ne bi smjela dopustiti daljnju uporabu glifosata na temelju tajnih studija financiranih od strane samih industrija u čijoj su izradi sudjelovali ljudi koji ne žele javno objaviti svoje interese.

7. Postoje alternative!

Proizvođači organske hrane dokazuju svaki put iznova – glifosat nije potreban za učinkovitu proizvodnju. Poljoprivreda budućnosti surađuje s prirodom, a ne radi protiv nje. Oslanja se na bioraznolikost i veliko mnoštvo različitih usjeva i struktura, izbjegavajući pritom nebrojene monokulture koje privlače nametnike ili opetovanu sadnju na poljima koja omogućuju razvoj parazita u zemlji i na biljkama.

Uporaba glifosata povezana je s intenzivnom poljoprivredom koja jednostavno nije održiva. Postoje sigurnije alternative glifosatima koje su jednako učinkovite u sprječavanju korova. (Pogledajte izjavu Njemačke agencije za okoliš)

Zbog ovog razloga i svega gore navedenog, licenca za daljnju uporabu glifosata mora biti odbijena.

Povezani članci