Škrlec: Netransparentan proces istraživanja u Jadranu ide na štetu hrvatskih građana

Zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, Davor Škrlec, na današnjoj konferenciji za medije izložio je rezultate svog šestomjesečnog rada i naglasio najvažnije aktivnosti kojima će se baviti tijekom 2015. godine u interesu hrvatskih građana. Posebno se osvrnuo na dvije aktualne teme; netransparentan proces istraživanja nafte i plina u Jadranu te nepravde koje ugrožavaju socijalni status i povećavaju siromaštvo građana.

Najznačajniji rezultat u proteklom šestomjesečnom radu ORaH-ovog zastupnika u Europskom parlamentu, Davora Škrleca, je njegovo imenovanje za izvjestitelja u sjeni na nekoliko ključnih područja čime znatno utječe u izradi legislativnih akata koji se konkretno dotiču Hrvatske i njenih građana. Prije svega, to je Jadransko-jonska strategija gdje zastupnik Škrlec djeluje kao glasnogovornik grupacije Zelenih/ESS-a; te zakonodavni paket cirkularne ekonomije usmjeren ka uspostavi boljeg sustava gospodarenja resursima i vrlo je važan za Hrvatsku koja na tome može temeljiti svoj gospodarski oporavak. Po mjerenju uspjeha i aktivnosti zastupnika u Europskom parlamentu, zastupnik Škrlec našao se među prvih 10% od ukupno 751 zastupnika (što ga od 11 hrvatskih zastupnika svrstava na peto mjesto), a unutar svoje grupacije Zelenih/ESS-a je također među prvih 10% (dijeli 4. i 5. mjesto).

„To smatram doista velikim uspjehom za nekoga tko do sada nije bio zastupnik u Europskom parlamentu niti je bio u funkciji promatrača. S početkom ove godine počinjem aktivno raditi na dovršetku Jadransko-jonske strategije kao vrlo važne za Hrvatsku, ali i cijelu makroregiju jer Europska unija, osim Dunavske regije, do sada nije imala jasnu viziju razvoja tog područja. To će svakako biti jedan od glavnih zakonodavnih akata u Odboru za regionalni razvoj u sljedećih godinu dana. Kao zastupnik koji dolazi iz redova Zelenih/ESS-a, i dalje ću se zalagati za uvođenje cirkularne ekonomije koja nam može pomoći u gospodarskom oporavku naše zemlje. U našem otpadu previše je vrijednih resursa koji odlaze na odlagališta, a to je pogotovo slučaj u siromašnijim EU zemljama. Cirkularna ekonomija kao novi model doprinosi učinkovitijem gospodarenju resursima. U konačnici, svrha je smanjiti ovisnost u uvozu sirovina jer ih možemo pronaći u vlastitom otpadu.“ – objasnio je Škrlec.

Jedan od većih angažmana zastupnika Škrleca u Europskom parlamentu bilo je i održavanje međunarodne konferencije na kojoj je govorio o netransparentnosti postupka istraživanja nafte i plina u Jadranu. Škrlec smatra kako se sam postupak istraživanja nafte i plina u Jadranu vodi suprotno direktivi Europske unije iz 2013. godine, nastaloj zbog izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu. U skladu s direktivom i po Arhuškoj konvenciji, zahtijeva se da prije početka istraživanja i dodjeljivanja koncesija, javnost bude upoznata s cijelim postupkom i utjecajem na okoliš.

„Krenulo je sve naopačke bez ikakve prethodne analize utjecaja na okoliš i strateške procjene, bez da su se konzultirali ribari, biolozi i ekolozi uz neke minimalne preporuke kako bi se to istraživanje trebalo raditi. To je naprosto silovanje demokracije i samog procesa.“ – zaključuje Škrlec i dodaje – „To očito ukazuje kako postupak nije transparentan i nije u javnom interesu.“

Govoreći o sve nižem standardu naših građana, zastupnik Škrlec se posebno osvrće na štetne odluke Vlade u pogledu ljudi koji ulaze u kategoriju tzv. energetskog siromaštva. EU direktiva koja propisuje energetsku učinkovitost potiče građane na štednju energije, ali određuje i određene obveze prema zemljama članicama. Hrvatska je tu postupila na jedan neobičan način tako da prije roka ispunjenja koji ta direktiva propisuje kažnjava građane koji nisu imali mogućnost ugradnje uređaja za uštedu energije, a novac koji se tako prikuplja odlazi u nepoznatu blagajnu.

„Može se slobodno reći da to doprinosi dodatnom osiromašenju građana jer ipak u tom sustavu, prvenstveno onom koji se odnosi na centralno toplinsko grijanje, spada oko 140 tisuća potrošača, i skoro toliko obitelji koje su ugrožene ovakvim mjerama Vlade.“ – naglašava Škrlec.

Zajedno sa svojim kolegama iz Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a, Škrlec će i dalje promovirati uspostavu Zelene energetske unije i Zelenog investicijskog plana kao jedine održive alternative Junckerovom planu.

„Kada govorimo o glavnim značajkama Zelenog investicijskog plana, on predviđa puno veći iznos alociran za investicije u iduće tri godine nego što je to prijedlog Komisije. Najvažnija stvar je da se ide u ulaganje u srednje i malo poduzetništvo zbog toga što se oni smatraju pokretačima gospodarskog oporavka Europe. Naglasak je i na uspostavi Zelene energetske unije koja radi makroekonomski balans EU-a jer smanjuje ovisnost o uvozu goriva i stvara nova radna mjesta, doprinosi većoj aktivnosti i sudjelovanju građana u samoj tranziciji prema zelenoj energiji, smanjenju emisija i korištenju većeg udjela obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Tranzicija prema nisko-ugljičnom gospodarstvu, ali i društvu u cjelini, ne može proći bez aktivnog udjela građana. To su neki osnovni temelji Zelenog investicijskog plana.“ – zaključuje Škrlec.