Europska komisija je u utorak objavila prvu europsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Strategija ima za cilj stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike (koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari kažu da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu), kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.
Strategija za plastiku EU-a također uključuje planove za podnošenje zakonskih prijedloga do svibnja 2018. godine kako bi se ograničila uporaba određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu. Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku.
“Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima. U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30% prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85% otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje.” – rekao je Škrlec.
Donesenom strategijom za plastiku promijenit će se način na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u EU-u.
“Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup – izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati.” – poručuje Škrlec.
Uvođenje poreza na plastiku sve češće se spominje kao mogućnost prema riječima povjerenika Oettingera i Velle, ali još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.
“Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju.” – zaključuje Škrlec.
Više informacija
– Strategija o plastici EU-a: http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/pdf/plastics-strategy.pdf