Više od 60 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj odlaže se pod zemljom

Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom? Više u infografici.

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

Proizvodnja otpada u Europi

Od 2005. do 2016. prosječna količina otpada po glavi stanovnika pala je za sedam posto u EU-u, međutim značajne su razlike među zemljama. Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.

Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a pada u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Češka i Slovačka.

Gospodarenje otpadom

Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Zatim reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada), te odlaganje pod zemljom – što je najštetnije i najjeftinije.

Prema statističkim podacima iz 2016. 47 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad.

Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Švedska, Danska i Njemačka), dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60 posto.

U travnju zastupnici glasuju za izmjene pravila o upravljanju ptpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta.

403 kilograma po stanovniku – komunalni otpad u Hrvatskoj

Povezani članci