Posljednji izvještaj IPCC-a o globalnom zatopljenju: Klimu treba spašavati odmah!

Još nije kasno za postizanje “Pariškog” klimatskog cilja, odnosno težnje zadržavanja globalnog zagrijavanja na 1.5 Celzijeva stupnja, ukoliko nacionalne vlade djeluju odmah, izvijestio je UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u svom specijalnom izvještaju o globalnom zatopljenju.

Spomenuto izvješće je usvojeno 8. listopada u Južnoj Koreji (u 15h po CET vremenu) od strane svih 195 zemalja potpisnica Pariškog sporazuma. Već danas EU ministri okoliša raspravljaju o nalazima, kao i o ciljevima za smanjenje CO2 u novim automobilima do 2030. Izvješće je također vrlo važno glede nadolazećeg UN-ovog klimatskog skupa COP 24 koji će se u prosincu održati u Katowicama (Poljska) te na kojem će države raspravljati svoje nacionalne klimatske planove.

Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu je mišljenja kako je krajnje vrijeme za spašavanje klime kakvu još poznamo, što je vidljivo po sve neobično toplijim i dužim ljetima kakve zadnje godine imamo. Dobra je vijest što su znanstvenici potvrdili kako je moguće još uvijek zadržati globalno zagrijavanje na 1.5 Celzijeva stupnja te ograničiti devastirajuće djelovanje promjene klime, no da bi to bilo moguće, potrebna je politička volja. Deprimirajuća rasprava država članica oko teme smanjivanja CO2 emisija za nove osobne automobile pokazuje kako će navedena nastojanja biti teška. Podsjećamo, izvješće je na prošlotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojeno s 389 glasova, 239 protiv i 41 suzdržanih, te poziva na smanjenje emisija CO2 za 20% do 2025. i 40% do 2030. godine, dok je Europska komisija predlagala 30% do 2030. godine. Pred Europskom komisijom je također puno posla. EU klimatski ciljevi za 2030. godinu su potpuno neadekvatni te Klub zastupnika Zelenih/ESS-a očekuje prijedlog koji će povećati EU klimatska nastojanja. Također, Europska komisija treba pokazati ozbiljnost oko ovog problema u svojoj EU strategiji za niskougljičnu ekonomiju koja bi trebala biti usvojena sljedeći mjesec. IPCC-ovo izvješće pokazuje da EU treba biti klimatski neutralna do najdalje 2050. godine. Bez ambicioznih ciljeva za period do 2030. godine te bez strategije za dekarbonizaciju, EU neće imati ništa u svojim džepovima čime će doprinijeti uspjehu nadolazeće klimatske rasprave u Katowicama, mišljenje je Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a.

Kako bismo zadržali postojeću temperature, neophodno je smanjiti emisije CO2 do 45% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 2010. godine, te također postići nula emitiranih emisija do 2050. godine. Međutim, globalne emisije su trenutno u porastu, daleko od trenda smanjivanja. EU, kao jedna od klimatski najprogresivnijih ekonomija trenutno cilja na smanjivanje emisija od 30% do 2030. godine u usporedbi s 2010. godinom, te 77-94% do 2050. godine, međutim navedeni ciljevi se trenutno pregledavaju te pokušavaju uskladiti, objasnio je Euractiv.

Do 2100. godine, balansirana nula glede emisija bi zahtijevala ukupno uklanjanje između 100 i 1000 gigatona ugljikovog dioksida iz atmosfere. Metode za uklanjanje ugljika variraju od onih prirodnih poput sadnje drveća te primjene poljoprivrednih praksi koje zadržavaju veću količinu CO2 u tlu, sve do tehnoloških rješenja kojima se hvataju i pohranjuju emisije CO2 pod zemljom, navodi Politico.

Politico nadalje objašnjava kako do 2050. godine obnovljivi izvori energije moraju proizvoditi između 70 i 85% ukupne energije. Ugljen će morati biti ukinut, a plin će imati ograničenu ulogu u opskrbi – proizvodnjom od tek 8% globalne električne energije, i to samo u kombinaciji s tehnologijom koja se koristi za hvatanje i pohranu ugljika.

Nakon poražavajućih uragana u SAD-u, rekordnih suša u Cape Townu i šumskih požara na Arktiku, IPCC jasno pokazuje da se klimatske promjene već događaju. Novo izvješće nadograđuje upozorenje o riziku iz svojih prethodnih izvješća te dodatno upozorava kako će svaka doza dodatnog zagrijavanja uvelike pogoršati utjecaj, naglasio je britanski The Guardian.

Tijekom sljedećih 12 mjeseci, kako primjećuje Euractiv, održat će se dva sastanka na kojima će se nacionalne vlade morati suočiti s izazovima istaknutima u izvješću; to su spomenuti UN klimatski razgovori u Katowicama, te specijalni skup organiziran od strane glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u rujnu sljedeće godine.

Povezani članci