AUTORSKO PRAVO: Alternativni prijedlozi za bolja prava autora i očuvanje sloboda na internetu

Uvjereni smo da se EU pravila o autorskim pravima trebaju promijeniti i da se pozicija autora kada su u pitanju posrednici treba osnažiti. Glasovanje o Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu u srijedu, 12. rujna, nije glas “za” ili “protiv” reforme autorskih prava, već pronalaženje najboljeg načina da se postigne ravnoteža između interesa svih uključenih strana.

Klub zastupnika Zelenih/ESS-a predložio je izmjene najkontroverznijih elemenata reforme, članaka 11. i 13., kako bi istovremeno očuvali temeljna prava na internetu.

Članak 11: Pravilo pretpostavke

I naš je cilj sprječavanje “švercanja” kada su u pitanju on-line usluge koje nastaje preuzimanjem autorskih radova primjerice novinara i fotografa bez dopuštenja. Ovi radovi su već zaštićeni kao autorska djela tako da kad platforma preuzme tu vrstu sadržaja bez dozvole, to prema postojećim EU pravilima predstavlja kršenje autorskih prava.

“Pravilo pretpostavke” kojeg predlaže Klub zastupnika Zelenih/ESS-a bi pojednostavio trenutno vrlo složen postupak kojim izdavači pristupaju slučajevima autorskih prava koja su danas vezana uz pojedinačne autore članaka. Ovim se pravilom uspostavlja pravna pretpostavka da izdavači imaju pravo da licenciraju i primjenjuju autorska prava na članke koje objavljuju. Osim ako pružatelj online usluge može dokazati da je nezavisno nabavio licencu za članak direktno od novinara, prema ovom pravilu morat će sklopiti dogovor o dozvoli za korištenje s izdavačem. Razlika od ranije predloženog pravila “susjedskog prava” za novinske izdavače jest da naš prijedlog ne stvara paralelni zakonski režim postojećim autorskim pravima za novinare, koja nastojimo zaštiti. Susjedsko pravo dalo bi izdavačima kontrolu nad pojedinačnim rečenicama koje nisu zaštićene autorskim pravom. Izdavači bi stoga imali više kontrole nad objavljenim člancima od samih autora.

Ponavljanje jednostavne rečenice temeljene na opće poznatim činjenicama poput: “Angela Merkel susrela se s Theresom May” zahtijevalo bi dopuštenje izdavača. Čak i iznimka koja se odnosi na citiranje, koja je ključna kako bi novinari mogli izvještavati korištenjem drugih članaka kao originalnih izvora, ne bi se automatski primjenjivala na novo susjedsko pravo. Umjesto toga, svaka država članica morala bi odlučiti želi li uvesti takve iznimke, što bi dovelo do zakonske podjele diljem EU-a. Točno je da najnovija inačica tog pravila zahvaljujući žustroj javnoj raspravi sada uključuje iznimku za linkove, ali uz te linkove bile bi dopuštene samo izdvojene riječi. Čak i link uz kojega bi se nalazio naslov novinskog članka na kojega korisnik stavlja poveznicu zahtijevao bi dopuštenje izdavača. Godine iskustva s ovim pravilom za izdavače u Njemačkoj pokazale su kako to pravilo ne generira profit. Zeleni/ESS stoga ne vjeruju da bi obveza izdavača da dijele profit generiran uvođenjem ovog prava s autorima učinio išta da popravi ekonomsku situaciju autora. Prema nezavisnim akademskim stručnjacima, “pravilo pretpostavke” nudi najbolju radnu podlogu za napredak jer se temelji na transparentnom procesu konzultacija sa stručnjacima iz različitih područja uzimajući u obzir znanstvene dokaze.

Članak 13: Obveze na platformama

Zeleni/ESS u potpunosti podržavaju cilj koji zahtijeva od platformi (koje omogućuju prodaju objavljenih sadržaja korisnika online) da sklope dogovore s društvima za zaštitu prava, ali snažno odbacuju korištenje filtera za prijenos podataka. Tekst Odbora za pravna pitanja Europskog parlamenta (JURI) nije uspio postići željenu ravnotežu dok bi tekstovi usvojeni uvjerljivom većinom u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) pomirili interese svih strana:

Alternativni prijedlog Zelenih/ESS-a usmjeren je na pravednu naknadu za autore i odbija filtere za prijenos podataka kao neprihvatljivu mjeru. Prijedlog stvara jasnu razliku između platformi koje se odnose nepošteno prema autorima i onih koje ne mogu spriječiti, ali ni u kojem smislu ne potiču objavu sadržaja koji krše autorska prava. Platforme koje spadaju u prvu skupinu morale bi licencirati one sadržaje u kojima igraju aktivnu ulogu, primjerice naplaćivanjem objavljenih sadržaja korisnika ili ciljanjem na određene grupe korisnika. Druge platforme, koje se odnose odgovorno prema autorima, mogle bi nastaviti s pristupom uklanjanja sadržaja nakon što je uočen prijestup. Tekst usvojen u Odboru za pravna pitanja (JURI) traži od platformi koje prema definiciji spadaju u kategoriju pružatelja online usluge za dijeljenje sadržaja da dobiju dozvolu za svako autorski zaštićeno djelo u Europskoj uniji zato što bi platforma bila direktno zakonski odgovorna čim bi korisnik odlučio objaviti svoj sadržaj. Čak i ako platforma postigne dogovore sa svim društvima za zaštitu prava u Europskoj uniji, svejedno bi bila podložna riziku pravne odgovornosti kad god bi korisnik objavio sadržaj nositelja autorskog prava kojeg ne predstavlja društvo za zaštitu prava. Postoji značajan broj autorskih radova tog tipa zato što cijeli sektori povezani s autorskim pravima poput software inženjera nisu organizirani u društva za zaštitu prava. Kako bi bile u skladu sa zakonom i izbjegli zakonsku odgovornost, platforme bi morale koristiti filtere koji dopuštaju objavu samo onih sadržaja koje su za platformu identificirali nositelji prava ili društva za zaštitu prava s kojima je platforma sklopila ugovor o licenci.

Svaki drugi rad, uključujući radove amatera, bio bi automatski blokiran zato što platforma ne može biti sigurna da ti radovi ne predstavljaju kršenje autorskih prava. Ovaj prijedlog ne uspijeva postići pravednu ravnotežu između interesa kreativne industrije i javnosti i onemogućio bi pristup mnogim online platformama novim i nadolazećim umjetnicima koji (još uvijek) ne licenciraju svoje radove profesionalno. Ovo je područje dobro istraženo i ukazuje na mane verzija članaka 11. i 13. koji se nalaze u tekstu Odbora za pravna pitanja. Koristan pregled akademskih radova na temu reforme možete pronaći ovdje:https://www.create.ac.uk/policy-responses/eu-copyright-reform/

Zeleni/ESS žele naglasiti da bi usvajanje alternativnih amandmana člancima 11. i 13. uvelike povećalo šanse da se prijedlog Direktive o autorskim pravima usvoji jer uzimaju u obzir stvarne interese svih uključenih strana. Inzistiranjem na tekstu Odbora za pravna pitanja koji je već ranije odbijen, čak uz njegovo uspješno usvajanje, riskira se da se protivljenje javnosti cijelom projektu reforme autorskih prava poveća čime bi se ugrozilo značajna postignuća za autore, poput onih ostvarenih u člancima 14. i 16. za koje se Klub zastupnika Zelenih/ESS-a snažno zalagao i uspio dodatno osnažiti tijekom pregovora u Odboru za pravna pitanja.

Zakoni u Europskoj uniji moraju biti što jasniji i precizniji, a zakonodavstvo koje bi moglo promijeniti način na koji se odvija interakcija putem interneta zaslužuje pravilnu kontrolu i suglasnost cjelokupnog Parlamenta i građana EU-a. Primjenjivanje autorskih prava ne smije se odvijati na štetu temeljnih prava i stoga je potrebno pronaći ravnotežu koja osigurava oboje.

Prijedlozi za bolji paket zakona o autorskim pravima

Zastupnica Zelenih/ESS-a Julia Reda napravila je nekoliko dodatnih izmjena i dopuna kako bi popravila neke loše odluke koje je donio Odbor za pravna pitanja (JURI):

1. Dodavanje izuzeće autorskih prava za sadržaj koji je stvorio korisnik – prethodno odbijen u Odboru za pravne pitanja s razlikom jednog glasa;

2. Dodavanje izuzeće za zaštitu autorskih prava sloboda panorame – prethodno usko odbijeno u Odboru za pravne pitanja;

3. Razjasniti da poveznice nisu kršenje autorskih prava – prethodno odbijen u Odboru za pravne pitanja s razlikom jednog glasa;

4. Ukloniti predloženo dodatno autorsko pravo za organizatore sportskih događaja – prethodno dodano uskom većinom od strane Odbora za pravna pitanja;

5. Vraćanje štetne promjene Odbora pravnih pitanja u članku 6., koji trenutačno govori da ne možete koristiti kopiju napravljenu pod jednim izuzećem za autorska prava za drugu iznimku autorskih prava. Na primjer, sveučilišne knjižnice ne bi smjele koristiti primjerke knjiga koje su prvobitno napravljene za svrhe očuvanja za obrazovanje.

Cijeli popis amandmana dostupan ovdje.