Europa na strani medicinskog kanabisa

Velike kompanije prodiru na potencijalno unosno tržište, dok se zakonodavci ne kreću istom brzinom. Europa se približava medicinskom kanabisu, no mnogi pacijenti su u strahu kako će financijska dobit imati primat u ovom slučaju nad medicinskom svrhom ove biljke koja izaziva polemike u javnosti.

Samo u prošlom mjesecu, Ujedinjena Kraljevina dozvolila je liječnicima izdavanje lijekova koji sadrže kanabis putem recepta; Grčka je odobrila prve dvije dozvole za uzgoj i preradu kanabisa, dok je Luxembourg legalizirao kanabis za rekreativne svrhe. Većina država članica trenutno dopušta neki oblik medicinskog kanabisa.

Kako pacijenti sve više traže pristup tretmanima kanabisom, farmaceutske kompanije te proizvođači kanabisa se nadaju prisvojiti “komadić” tržišta koje može biti vrijedno 55 milijardi eura do 2028. godine, kako se navodi u izvješćima industrije. Najveća briga većine pacijenata je ta da zakonodavci neće moći (ili neće htjeti) ići u korak s potražnjom.

Europsko tržište je fragmentirano. Svaka država postavlja svoje standarde i propise za proizvode od kanabisa. Drugim riječima, Nijemci npr. mogu dobiti medicinski kanabis na recept od liječnika, dok Francuzi uopće nemaju legalnu opciju medicinskog kanabisa. Europska unija pritom ne pomaže pri rješavanju takve situacije. Ona tek podupire države članice u toj odluci, no ipak su države te koje moraju prve djelovati glede ovog pitanja.

Međutim, mnoge države članice uopće ne djeluju po ovom pitanju, djelomično iz razloga što se legalizacija medicinskog kanabisa često poistovjećuje s legalizacijom konzumiranja kanabisa za rekreativne svrhe. Stoga, kada države članice i dopuste korištenje medicinskog kanabisa, postave prestroga pravila njegove upotrebe. Primjerice, iako je UK prošlog mjeseca legalizirao medicinski kanabis, on može biti pripisan od strane doktora jedino kad su svi drugi tretmani zakazali.

Pacijenti zahtijevaju legalizaciju

Kanabis postaje sve popularniji tretman za pacijente s različitim bolestima i stanjima, uključujući i multiplu sklerozu, epilepsiju, anoreksiju, nesanicu i rak.

Biljka kanabisa ima više od sto jedinstvenih spojeva poznatih kao kanabinoidi. Najpoznatiji od njih je tetrahidrokanabinol (THC) koji uzrokuje visoku euforiju, iako mnogi ljudi koriste kanabis u medicinske svrhe odaberu vrstu s drukčijim opuštajućim djelovanje.

Primjer pacijentice iz Španjolske, Carole Pérez, slikovito opisuje čitavu problematiku. Ona je iz medicinskih razloga uzimala 19 tableta dnevno prije nego je otkrila pozitivno djelovanje medicinksog kanabisa. Pérez je patila od kronične boli otkako je slomila trtičnu kost kao dijete, što je dovelo do 13 operativnih zahvata te ovisnosti o opijatima koje je koristila za ublažavanje boli.

Pérez je najprije pokušala s mlijekom od kanabisa prije deset godina, prije nego je ulje od kanabisa bilo dostupno na tržištu. Proizvod je ubrzo postigao željene rezultate te je s vremenom umjesto 19 “opijata” dnevno koristila samo dva. Kanabis je spasio njen život. Međutim, problem je bio njegova nabava. U Španjolskoj je dozvoljena upotreba kanabisa u private svrhe, no ne postoji propis kojim se uređuje dozvoljena količina uzgoja po osobi. Nejasan zakon doveo je do stvaranja tzv. društvenih kanabis klubova – registrirana grupa koja se bavi uzgojem kanabisa za rekreativnu svrhu. U početku je Pérez preko prijatelja i poznanika nabavljala kanabis, no uskoro je jedini izvor postao ulični nabavljač. Pokušala je nabavljati kanabis putem spomenutih društvenih klubova, no njihove zalihe nisu bile količinski dovoljne. Tada je Pérez odlučila uzeti stvar u svoje ruke. Danas uzgaja 16 sojeva kanabisa. Ovisno o danu može stvoriti kanabis cocktail sa željenim razinama kanabidiola (CBD), THC-a, sative i indike.

To joj daje slobodu koja nije dostupna, ali ni cjenovno pristupačna u ljekarnama. Sativex, sprej za usta na bazi kanabisa od tvrtke GW Pharmaceuticals koji je odobren za Španjolske pacijente u 2010. godini se može naći u ljekarnama po cijeni od 400 eura za bočicu, no mogu ga koristiti samo pacijenti oboljeli od multiple skleroze.

Prilika za unosni posao 

Velike kompanije, bilo farmaceutski divovi ili proizvođači kanabisa, lobiraju zakonodavce diljem Europe kako bi stavili njihove proizvode na tržište.

Glavni argument koji koriste je da netestirani kanabis može sadržavati štetne pesticide te da su proizvodi koji se prodaju na crnom tržištu često stvoreni za rekreativnu upotrebu te da se tek označavaju kao prigodni i za medicinsku upotrebu. Pacijenti koji upotrebljavaju takve proizvode često se žale na psihozu i druge nuspojave.

Međutim, manji proizvođači kanabisa su oprezni naspram guranja velikih farmaceutskih tvrtki u prvi plan. Europsko udruženje za industrijsku konoplju tvrdi kako se strogo protivi time da velike farmaceutske kompanije CBD pretvore u lijek na recept. U listopadu je Udruženje izjavilo kako taj potez služi koristi nekoliko većih kompanija, dok šteti mladoj CBD industriji.

Pacijenti su također zabrinuti oko načina pokušaja ulaska velikih kompanija na tržište, tvrdeći da se koriste njihovim stanjima samo za svoj profit, ne zbog brige ili želje za pomoći ciljanoj skupini.

Rasprava je stigla i do EU-a: Ovo ljeto je Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) pozvao Europsku komisiju na stvaranje sveobuhvatne politike za upotrebu medicinskog kanabisa. Nedugo zatim su se aktivirali i lobisti navedenih velikih industrija.

Jedna od njih je bila kanadska tvrtka Canopy Growth, jedna od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju kanabisa koja je nedavno investirala 100 milijuna eura na stvaranje infrastrukture za proizvodnju u Europi. Druga je spomenuta GW Pharmaceuticals.

Rasprava u Odboru se fokusirala na to treba li rezolucija sadržavati termin “medicinski kanabis” ili “lijekovi na bazi kanabisa”. Potonje je od velike važnosti jer time zapravo zagovara hoće li građani uzgajati svoj vlastiti kanabis ili biti ograničeni na lijekove bez recepta.

Rezolucija odbora usvojena je prošlog mjeseca s izmjenama i dopunama, koristeći uži pojam “lijekova na bazi kanabisa”, što je izazvalo bijesne reakcije nekih zastupnika.

Sljedeći korak je rasprava svih zastupnika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Izvor: Politico