Važnost kružnog gospodarstva i prijedlozi o tome kako kohezijska politika može pomoći u postizanju ciljeva kružne ekonomije uključeni su u neobvezujuću rezoluciju usvojenu u utorak, 15. svibnja, na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta.
Izvješće o kohezijskoj politici i kružnom gospodarstvu zastupnika Zelenih/ESS-a Davora Škrleca usvojeno je na Odboru s 31 glasom za i 3 glasa protiv. Ova rezolucija naći će se na plenarnom glasovanju Europskog parlamenta u lipnju.
Prijelaz na kružnu ekonomiju predstavlja veliku priliku za modernizaciju europskog gospodarstva i vodi ga u održiviji smjer, kažu zastupnici Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Oni traže od Komisije, u kontekstu novih zakonskih prijedloga za buduće okvire kohezijske politike, da razvije odgovarajuće ex-ante uvjete vezane uz postizanje kružnog gospodarstva.
“Kohezijska politika i kružna ekonomija ne bave se samo infrastrukturnim politikama, već i društvenom kohezijom i solidarnošću. Pružaju odgovore na izazove s kojima se suočavaju lokalne i regionalne zajednice o tome kako rješavati najvažnija pitanja povezana s klimom. Stoga razmatramo uvođenje nove odredbe o ex-ante uvjetima za postizanje kružne ekonomije u okviru kohezijske politike, kako bi novi operativni programi bolje odražavali načela kružnog gospodarstva. U izvješću se traži primjena relevantne metodologije za precizno praćenje doprinosa kohezijske politike u postizanju ciljeva kružne ekonomije te se poziva na znatno povećanje rashoda za kružno gospodarstvo i pitanja povezana s klimom u okviru kohezijske politike nakon 2020. Pred državama, regijama i lokalnim zajednicama postoji veliki niz mogućnosti da kroz zajedničku suradnju ostvare projekte koje će im omogućiti stvaranje novih vrijednosti, novih zelenih poslova i novih tržišta sekundarnim sirovinama.” – rekao je Škrlec.
Između ostalog, izvješće poziva na:
- stvaranje prekograničnih partnerstva i da se ciljevi vezani za kružno gospodarstvo adekvatno ugrade u programske dokumente
- da države članice razviju vlastitu nacionalnu strategiju kohezijske politike u koordinaciji s pristupom EU-a po pitanju kružnog gospodarstva
- pružanje stručne pomoći za manje razvijene regije
- bolji, lakši i transparentniji pristup financiranju lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se povećala ulaganja u “zelene” poslove, gospodarenje otpadom, pametnu specijalizaciju i ekološki prihvatljive tehnologije
Hijerarhija otpada
Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju važnost primjene hijerarhije otpada kao preduvjeta za postizanje kružnog gospodarstva, ali žale zbog zanemarivanja hijerarhije otpada i nedostatka procjene utjecaja na okoliš kod dugoročnih rezultata ulaganja u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).
Oni prepoznaju negativan trend ulaganja ESI fondova u niže razine hijerarhije otpada, posebice objekata mehaničko biološke obrade (MBT) i spaljivanja, što u nekim slučajevima dovodi do prekomjernih kapaciteta i dugoročnih tehnoloških zaključavanja, čime se ugrožava postizanje ciljeva recikliranja EU-a.
“Bacanje otpada u okoliš pokazalo se kao jedan od gorućih globalnih izazova koji obično ima najveći učinak na lokalne zajednice i njihovu kvalitetu života. Rješavanje problema otpada u okolišu treba bolje promicati i financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s obzirom na to da se time ostvaruju koristi i za okoliš i za društvo. Povrh toga, rješavanje problema morskog otpada treba započeti sprječavanjem bacanja otpada na kopnu.” – rekao je Škrlec.
EU i nacionalni klimatski planovi
Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju da bi buduće planiranje ESI fondova u narednom programskom razdoblju trebalo bolje uskladiti s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za 2030. godinu, koristeći slične indikatore onima sadržanim u Uredbi o upravljanju energetskom unijom kada je to moguće. Zastupnici traže ambicioznu i koherentnu strategiju za države članice kako bi se ispunili već postojeći obvezni ciljevi na razini EU-a o ublažavanju klimatskih promjena.
Izvor: Europski parlament