Škrlec: Ako se ne okrenemo recikliranju, zajedno s Trumpovim unucima gledat ćemo Zemlju s Mjeseca

Zastupnici u Europskom parlamentu danas su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu glasovali o novim ambicioznijim ciljevima u okviru zakonodavnog paketa kružne ekonomije, uključujući i mnoge konkretne mjere koje utječu na naš svakodnevni život, a tiču se gospodarenja otpadom i prekomjernog bacanja hrane. Europski parlament traži da se do 2030. godine 70% otpada reciklira (44% je danas), a samo 5% otpada odlaže na odlagalištima zbog štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi. Isto tako, traži se smanjenje bacanja hrane za 50% do 2030. godine. Izvjestitelj Zelenih za kružnu ekonomiju Davor Škrlec smatra kako je ovo veliki uspjeh za društvo u cjelini jer je kružna ekonomija korisna za naš planet, za ljude i za posao, posebno za male i srednje poduzetnike koji traže nove mogućnosti za razvoj. Osim što može stvoriti na tisuće novih radnih mjesta, pridonijet će i smanjenju otpada u moru uzrokovanog ponajviše plastičnim vrećicama.

“Zašto glasovati danas za ambicioznije ciljeve u recikliranju otpada, zašto ići na niži postotak odlaganja otpada? Pokušat ću to objasniti na primjeru jednog crtanog filma. Wall-E, to je dobitnik Oscara u kojem se pokazuje kako jedan mali robot, jedini preostali od svoje vrste, sakuplja otpad, pakira ga i slaže u piramide. Zar će tekovina naše civilizacije biti piramide otpada, a znamo što je bila tekovina egipatske civilizacije. I gle čuda, taj mali robot prepoznaje cirkularnu ekonomiju zbog toga što stvari koje prepoznaje da može popraviti i da imaju neku drugu vrijednost, odnosi u svoje sklonište i tamo ih popravlja i uživa u tim ostacima naše civilizacijske tekovine. I ono što se postavlja kao pitanje jest gdje su nestali ljudi u tom filmu? Ljudi su pobjegli u Svemir zato što su cijeli prostor planete Zemlje iskoristili za odlaganje otpada, za izgradnju tih piramida. Pitanje je, a kako ćemo mi onda pobjeći u Svemir? Pa izgleda da rješenje za taj problem ima Donald Trump. Prije nekoliko dana objavio je kako oživljava ponovno svemirski program i kako ima namjeru poslati ljude na Mjesec. Ali usput, ne smijemo zaboraviti da pored ovog recikliranja, pored odlaganja, mi previše hrane bacamo, mi odlažemo svoj otpad u more i oceane, mi zaboravljamo da imamo biorazgradivi otpad iz kojega možemo proizvesti energiju i kompost, mi zaboravljamo da ovaj ambiciozni prijedlog cirkularne ekonomije, ovih ciljeva, zapravo predstavlja otvaranje lokalnih radnih mjesta. Pozivam vas stoga da glasujete za više ciljeve recikliranja jer veće odlaganje i smanjenje ciljeva recikliranja dovest će do toga da će naši unuci zajedno s unucima Donalda Trumpa gledati Zemlju s Mjeseca.” – poručio je Škrlec u svom govoru na plenarnoj sjednici.

Što je to kružna ekonomija?

U današnjem gospodarstvu materijali se crpe, prozvodi se stvaraju, koriste i bacaju, po najnižoj mogućoj cijeni. Ovaj ciklus ne samo da zagađuje, nego je neodrživ na planeti s ograničenim resursima. Kružna ekonimija je pokušaj da se to promijeni. U kružnoj ekonomiji proizvodi ostaju u upotrebi duže i na kraju svog životnog vijeka ponovno se koriste, popravljaju, proizvode, nadograđuju ili recikliraju.

Koje su prednosti kružne ekonomije?

Posao i ekonomija: Nedavne procjene sugeriraju kako kružna ekonomija može potaknuti europsku ekonomiju za čak 1,8 trilijuna eura do 2030. godine. Ona također ima potencijal za otključavanje ogromnog tržišta novih radnih mjesta. Procjenjuje se kako na svakih 10 000 tona otpada može biti stvoreno jedno radno mjesto ako se otpad spaljuje, šest radnih mjesta ukoliko se nosi na odlagališta, 36 radnih mjesta ako se reciklira, a čak 296 radnih mjesta ako se otpad koristi za ponovnu upotrebu.

Okoliš: Postoje svakako i okolišne prednosti koje uključuju smanjenje štetnog vađenja sirovina, poboljšanje kvalitete zraka smanjenjem spaljivanja otpada, i sprječavanje curenja toksičnog taloga u tlo na odlagališta otpada.

Koji su primjeri kružne ekonomije u praksi?

Smanjenje bacanja hrane: redukcija prekomjerne proizvodnje znači manje otpada, manje zagađenja, veće poštovanje prema dobrobiti životinja te bolja kvaliteta hrane. Ono također može pomoći u borbi protiv gladi u Europi i svijetu. Zeleni žele obvezujuće ciljeve EU-a za smanjenje bacanja hrane za 30% do 2025. godine i 50% do 2030. godine.

Ostvariti da su proizvodi popravljivi, ponovno korišteni i traju duže: To znači ušteda novca, manje zagađenje i stvaranje lokalnih radnih mjesta i poslovnih mogućnosti u Europi. Želimo potaknuti građane dajući im na raspolaganje priručnike, tehničke informacije i rezervne dijelove. Pravilno prikupljanje i sortianje otpada može dovesti do stvaranja lokalnih radnih mjesta i kreiranja tržišta sekundarnih sirovina.