Što bi EU trebala učiniti po pitanju ambalažnog otpada?

Zastupnici u Europskom parlamentu već godinama zahtjevno rade na konceptu kružne ekonomije. Jedna od glavnih komponenti je ambalažni otpad, pitanje koje se pokazalo izrazito teškim uklopiti u zakonsku regulativu.

Izvor teksta: The Parliament Magazine

Izvjestitelj u sjeni za ambalažni otpad grupacije GUE/NGL Josu Juaristi Abaunz vjeruje kako je potrebna promjena u društveno-gospodarskom modelu potrošnje da bismo krenuli s drukčijom konzumacijom, odnosno konzumacijom proizvoda s manje ili bez ambalaže uopće. S tim ciljem on predlaže poboljšanje eko-dizajna ambalaža, ali i samih proizvoda, koja će produžiti vijek trajanja proizvoda, ali i njegovih sastavnica. S obzirom na otpad koji je već proizveden, španjolski zastupnik kaže: “Zakonodavstvo o otpadu ima rješenje – hijerarhija otpada. Drugim riječima, radi se o poticanju ponovne upotrebe i recikliranja, naspram spaljivanju i odlaganju, s obzirom na da posljednje dvije prakse podrazumijevaju potpuni gubitak osnovnih materijala i resursa, te su ujedno štetni po okoliš i zdravlje.”

Izvjestitelj u sjeni grupacije Zelenih/ESS-a Davor Škrlec objašnjava kako je ambalažni otpad ključni element kružne ekonomije zbog toga što se sastoji od vrijednih tokova otpada koji su od izuzetne važnosti za funkcioniranje tržišta sekundarnih sirovina. Ti materijali su visoke kvalitete i imaju najveći potencijal za daljnju upotrebu i recikliranje. Škrlec dodaje kako veliki potencijal možemo pronaći i u biološki baziranim materijalima, no u tom smislu moramo voditi računa o održivom upravljanju zalihom potrebnom za njihovu proizvodnju. “Mnogo je industrija koje konkuriraju u ponudi – od biološki baziranih materijala za pakiranje do bio goriva, stoga, ukoliko ciljamo prema sigurnom ukidanju fosilnih goriva, moramo osigurati pravilnu procjenu vijeka trajanja materijala koja će nas uputiti na odabir učinkovitijh politika i veću resursnu učinkovitost.” – kaže Škrlec.

Izvjestitelj u sjeni za EFDD grupaciju Piernicola Pedicini kaže: “Najbolji način za skretanje pažnje na problem ambalažnog otpada je borba protiv pretjeranog i nepotrebnog pakiranja proizvoda te, s tim u svezi, poduzimanja akcija za prevenciju te redukciju istoga. U kombinaciji s našom kulturom ‘odbacivanja’, ambalažni otpad je postao problem kojem je potrebno što hitnije rješenje. Pretjerana pakiranja, pri čemu se misli prije svega na plastičnu ambalažu, onečistili su naše kopno i oceane. Radujem se što Komisija donosi prijedlog koji će se usredotočiti isključivo na plastični otpad. Europsko zakonodavstvo mora promovirati prakse koje minimaliziraju upotrebu ambalaže, kao što su sustavi za povrat određene ambalaže te za ponovno punjenje.”

Talijanski zastupnik dodaje kako države članice također moraju podupirati upotrebu ponovno upotrebljenog te recikliranog materijala za ambalažu kako bi smanjili negativni utjecaj odbačenih ambalaža na okoliš. “Moramo poticati upotrebu ponovno upotrebljive ambalaže, sredstvima kao što je uspostava minimalnog postotka njene zastupljenosti na tržištu, kao i osiguravanje ekonomskih poticaja za proizvođače ponovno upotrebljive ambalaže. Uspostava ambicioznih ciljeva za ponovnu upotrebu i recikliranje ambalaže je od izuzetne važnosti za smanjenje njenog utjecaja na okoliš.”