Zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, Davor Škrlec, odlučio je pismenim putem reagirati na priopćenje koje je Agencija za ugljikovodike 23. siječnja objavila na svojoj web stranici. Zastupnik Škrlec posebno se osvrće na činjenicu neuobičajene akumulacije ovlasti ministra Vrdoljaka u postupku istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu.
U nastavku teksta, zastupnik Škrlec navodi:
1. Gđa Barbara Dorić svojim paušalnim izjavama (o tome koje su osnovne zadaća mene kao zastupnika u Europskom parlamentu) pokazuje neznanje o načinu rada institucija Europske unije i njihovim međusobnim odnosima te ponovo pogrešno informira građanke i građane Republike Hrvatske. Sve što je navela u svojoj izjavi zadaća je resornih ministara Vlade Republike Hrvatske u Vijeću Europske unije gdje sudjeluju u donošenju zakonodavnih akata i usklađivanju politika.
2. Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici 17. prosinca 2014. godine usvojila Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2015. godinu u kojem se ne može pronaći zakon kojim bi se implementirala Direktiva 2013/30/EU u pravni sustav Republike Hrvatske. Zato opravdano izražavam sumnju da gđa Dorić ne razumije zakonodavnu proceduru u Republici Hrvatskoj, ili je u planu da se zakon donosi po hitnoj proceduri i na taj način vješto izbjegava obveza savjetovanja sa zainteresiranom javnosti.
3. Objašnjenja kako Direktiva 2013/30/EU nije implementirana u pravni sustav RH jer to nije napravila niti jedna država članica, već da su se odredbe te Direktive ugradile u cijeli postupak javnog nadmetanja, bezobrazno je obmanjivanje javnosti. Uvidom u dokumentaciju javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, jasno se može uočiti kako se spomenuta Direktiva nigdje ne spominje, nego isključivo Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i Direktiva 94/22/EZ koja zahtijeva transparentan postupak javnog nadmetanja i određuje osnovne kriterije za ocjenjivanje ponuda. Nepostojeći zakon u koji bi se trebala implementirati Direktiva 2013/30/EU ne može se navesti u dokumentaciji, a ponuditeljima se zbog toga ne mogu postavljati uvjeti koje propisuje Direktiva 2013/30/EU koja od država članica zahtijeva postojanje morske strategije prema Direktivi 2008/56/EU, u slučaju Hrvatske, Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem.
4. Gđa Barbara Dorić nastupa i kao glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode tumačeći Zakon o zaštiti okoliša, čl. 55 i 56. kako ti članci isključivo propisuju izradu Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Pritom pokazuje da uopće ne razumije hijerarhiju zakonodavstva Republike Hrvatske, jer je upravo ta strategija koju usvaja Hrvatski Sabor temeljni strateški dokument iz kojeg proizlaze zakoni kao provedbeni dokumenti, što uključuje i Pomorski zakonik na koji se poziva u slučaju Spectrum, ali i svi zakoni koji se odnose na djelatnosti vezane uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu. Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem je dokument od nacionalnog i javnog interesa. To se u ovom slučaju zaboravlja i radi se u korist parcijalnih interesa.
5. Pozivanjem na članak 55. Ustava RH, kojim se jamči pravo na rad i slobodu rada, i kritikom da zaboravljam gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta kao javni interes, pitam gđu Dorić jamči li se tim istim člankom Ustava RH pravo na rad građankama i građanima koji danas rade u turizmu, ribarstvu, akvakulturi i povezanim sektorima gospodarstva, gdje se radna mjesta broje u desecima tisuća i koja su ugrožena ovakvim pristupom djelatnostima koje su vezane uz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu.
6. Prozivanjem kako zaboravljam da je gospodarski razvitak značajan javni interes i da je moje djelovanje usmjereno protiv toga, podsjećam javnost kako je gđa Barbara Dorić, na funkciji koju je obavljala u Centru za praćenje energetskog sektora i investicija (CEI), direktno odgovorna za donošenje Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije u listopadu 2013. godine. Za to postoje brojni medijski zapisi pa unaprijed upozoravam gđu Dorić da to ne opovrgava. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije zaustavio je u Hrvatskoj razvoj proizvodnje opreme za obnovljive izvore energije, uzrokovao gubitke mnogim poduzećima u tom sektoru i onemogućio im stjecanje referenci za strana tržišta, a Hrvatska je ostala bez investicija vrijednih stotine milijuna eura. Dugoročno, to smanjuje međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva, ugrožava energetsku sigurnost Republike Hrvatske i time standard građana, ugrožava uspješnu prilagodbu hrvatskog gospodarstva i društva klimatskim promjenama, te tranziciju prema nisko-ugljičnom razvoju društva.
7. Postoji nekoliko činjenica koje ukazuju na izuzetan angažman ministra Vrdoljaka, ali i njegovu osobnu kontrolu nad svim procesima. Osim što je ministar Vrdoljak imenovan za predsjednika Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike (NN, broj 29/2014), također je na 206. sjednici Vlade Republike Hrvatske 15. siječnja 2015. imenovan i predsjednikom Pregovaračkog tima za pregovore s Ovlaštenicima dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu (NN, broj 1/2015). Nadalje, kao nadležno tijelo područja za koje se plan ili program donosi, Stratešku procjenu utjecaja na okoliš provodi Ministarstvo gospodarstva (ministar Vrdoljak); čelnik tijela nadležnog za provedbu strateške procjene (ministar Vrdoljak) imenuje Povjerenstvo za stratešku procjenu pojedinog plana ili programa; postupak strateške procjene završava izvješćem tijela nadležnog za provedbu strateške procjene, u ovom slučaju Ministarstvo gospodarstva koje samo sebi propisuje mjere u vezi zaštite okoliša (ministar Vrdoljak). Iz svega navedenog možemo zaključiti kako isključivo jedan čovjek ima potpunu kontrolu procesa istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu te je cijeli postupak zapravo formalno zadovoljavanje zakonske procedure.